Pažnja utječe na opažanje svijeta kod djece.
Svi imamo iskustvo sa skretanjem pažnje – događa nam se, na primjer, da na poslu mislimo o obvezama kod kuće, da “odsutni” vozimo auto ili da pročitamo nekoliko stranica knjige i shvatimo da ne znamo što smo čitali jer smo razmišljali o nečemu drugome.
Što je zapravo pažnja?
Pažnja je usmjerenost mentalne aktivnosti na određene podražaje. Često se koristi i izraz “koncentracija” – koncentriranje naše svijesti jest srž pažnje.
Kako djelovati na razvoj pažnje?
• Dijete koje treba puno koncentracije – npr. za učenje – treba biti dobro ispavano i ne treba imati u blizini ništa što odvlači pozornost. Koncentraciju uništavaju buka, glasna glazba ili buka televizora u pozadini, ali i loši odnosi u obitelji, svađe i loš emocionalni odnos prema djetetu.
• Koncentracija se može i postupno povećavati – u domu punom ljubavi sa sigurnom vezom između djeteta i roditelja. Takvi uvjeti omogućuju da se djeca već od rane dobi mogu intenzivno i ustrajno igrati. Neka se djeca već s godinu dana mogu posvetiti 10 minuta samo jednoj stvari, dok drugoj to uspijeva tek s 4 ili 5 godina.
• Djeca trebaju od roditelja vrijeme i posvećivanje – što im roditelji više pružaju, to će bolje protjecati njihov cjelokupni razvoj.
• Velika je važnost igre – kroz nju dijete uči slijeđenje pravila. Roditelji trebaju na svaki način poticati koncentriranu igru – ako je moguće, trebali bi pustiti dijete da se igra do kraja kad je zadubljeno u igru.
• Djeca vole stalnost i predvidivost, što je za njih izraz sigurnosti! Informacije i poticaji koje roditelji daju djeci trebaju biti u što većoj mjeri jasni i jednoznačni.
• Pravovremeno lijeganje i ustajanje, redovito pranje zubića, spremanje obuće, pospremanje igračaka i školskog pribora navike su koje treba podržavati i vlastitim primjerom.
Igre i aktivnosti koje mogu pomoći u razvoju pažnje kod djece
Precrtavanje različitih predložaka – prvo jednostavnijih, a kasnije i složenijih
• Bojanje u bojankama;
• Pronalaženje skrivenih likova i traženje razlika na sličnim slikama, vježba usporedi dvije (ili više) slike – što je promijenjeno, izostavljeno ili dodano
• Slagalice – domino s brojevima ili slikama, loto, puzzle, prema predlošku izrezati i sastaviti sliku
• Vježbe razvrstavanja – razvrstavanje kocki, lego kockica i drugog, pomaganje u razvrstavanju posuđa kod kuće, razvrstavanje novčića po vrijednosti, kuglica po boji i veličini, pravljenje ogrlica po određenom redoslijedu, skupljanje kamenčića, sličica, markica itd., igre kartama (“Crni Petar”…)
• Misaoni zadaci – “Kod dolaska podsjeti me na…”, “Što sve moraš pripremiti ako želiš napisati pismo?”, “Postavi stol za … osoba. Što ti je sve za to potrebno?”
• Vježbe kombinacije – umetanje riječi, rješavanje križaljki, dopunjavanje riječi, pogađanje životinja, cvijeća i dr. prema djelomičnim opisima, npr. “Što je to – ima četiri noge, krzno, spretno se penje po drveću?”… Igre: šah, mlin…
• Igre razvrstavanja po nekim kriterijima – “Napiši sve životinje koje imaju krila.”, “Poznaješ li životinje koje imaju više od četiri noge?” itd. Igre: država – grad – rijeka i sl.
• Zadaci opažanja – promatrati tijek neke radnje ili događaja – dovršavanje rečenice usmeno ili pismeno (promatrati policajca na raskrižju, dati djetetu da jednu minutu promatra sliku i poslije pitati npr. ”Koliko je na slici bilo osoba, prozora, životinja…?”) itd..
Kako djelovati na razvoj pažnje od početka školovanja?
• Stvaranjem dobrih navika – navikavanjem djece da pripremaju i pospremaju svoj školski pribor i radno mjesto
• Navikavanjem da uče i pišu zadaće uvijek na istom mjestu – već samo sjedanje na mjesto na kojem je dijete naviklo učiti pridonosi stvaranju psihološke spremnosti za rad
• Stvaranjem dnevne rutine – dijete treba učiti uvijek u otprilike isto doba dana (nakon ručka, nakon odmora, i sl.) – time se olakšava koncentracija na učenje
• Ako je potrebno, pomozite djetetu da napravi plan za učenje i pisanje domaće zadaće
• Upućujte dijete u dobre navike i metode učenja – podcrtavanje bitnoga, ponavljanje, samostalno prepričavanje;
• Potičite ga da uči pomalo i češće
• Pohvalite djetetov trud i napredak
Pripremila: Žana Pavlović, prof. psiholog
