Premda su police supermarketa pune bezglutenskih proizvoda, djeca bi ih trebala konzumirati samo ako pate od intolerancije na gluten, preciznije od autoimune bolesti celijakije, ističu liječnici iz Njemačkog udruženja pedijatara.
Celijakija je kronična bolest koju karakterizira intolerancija na gluten, sastavni deo velikog broja namirnica koje koristimo u svakodnevnoj prehrani. Pojavljuje se kao kronična upalna bolest crijeva, koja se često javlja upravo kod najmlađih.
Kod ovakve dijagnoze uvođenje bezglutenske prehrane je nužno, ali kod zdrave djece joj ne treba pribjegavati kako ne bi došlo do manjka ostalih nutrijenata važnih za normalan rast i razvoj djeteta, poručuju iz organizacije.
Hrana bez glutena često sadrži više masnoća, šećera i soli, a manje vitamina B, željeza i folne kiseline, kao i ostalih važnih nutrijenata. Zbog toga prehrana djece koja ne pate od celijakije, bazirana samo na takvim proizvodima, može rezultirati nuspojavama, poput gojaznosti.
Osam vitamina skupine B omogućava tijelu da dobije energiju iz hrane koju unosimo u organizam, istovremeno ga stimulirajući da proizvodi crvena krvna zrnca koja raznose kisik po tijelu. Folna kiselina naročito je važna kod trudnica jer sprječava rađanje djece s defektnim genom.
GLUTENSKA ENTEROPATIJA KOD DJECE
Svi oni koji konzumiraju bezglutenske proizvode bez pravog razloga, pri tome konzumiraju i manje vlakana važnih za pravilnu probavu, upozoravaju njemački pedijatri. Oni ističu da izbacivanje glutena iz prehrane djeteta koje nema simptome celijakije ne mora nužno imati pozitivan učinak.
Vlakna i žitarice su važne jer kontroliraju razinu šećera u krvi, pomažu osjećaju sitosti nakon jela i reguliraju rad crijeva.
Podsjećaju da je gluten mješavina dvije vrste proteina – glutenina i prolamina, kao i da ga najčešće nalazimo u žitaricama poput pšenice, raži i ječma, kao i kod mnogo hrane za koju i ne znamo da sadrži gluten, poput začina za salatu, krem juhe, soja umaka i pive.
Tekst: Moj pedijatar
