Koji su simptomi intolerancije i alergije na mlijeko kod djece

Najčešći oblik nutritivne alergije u dojenčadi i male djece je alergija na proteine kravljeg mlijeka, čiji se simptomi obično javljaju vrlo rano zbog čega je vrlo bitno znati da su bjelančevine mlijeka sastavni dio adaptiranih dojenačkih mliječnih pripravaka.

Nepodnošenje kravljeg mlijeka relativno je čest problem kod beba i djece. Međutim, nije isto ima li vaše dijete alergiju i intoleranciju na mlijeko.

Primijetili ste da se nakon čaše mlijeka vaš mališan žali na bolove u trbuhu ili dobije osip? Uzrok može biti dvojak. Najčešće je riječ o alergiji na mlijeko, no u pitanju može biti i intolerancija na laktozu. Znate li koja je razlika između ta dva stanja?

Alergija

Alergija na mlijeko pogađa od 2 do 7% novorođenčadi te je to čini najučestalijom alergijom te životne dobi. Imunosni sustav djeteta reagira s bjelančevinama iz mlijeka, najčešće laktoglobulinima, laktalbuminima, kazeinom i kravljim albuminom. Većina mališana nakon treće godine “preraste” tu alergiju, no često nakon toga razviju alergije na neke druge namirnice.

Ako je vaše dijete alergično na mlijeko, do reakcije će doći neposredno nakon unosa mlijeka ili drugog mliječnog proizvoda.

Najčešće se očituje kao crvenilo i osip na licu te suzne oči i pun nos, a rjeđe se javlja proljev.
No postoji slučaj i kada je alergijska reakcija zakašnjela, a simptomi koji se javljaju u tom slučaju jesu: ekcem, refluks, grčevi, proljev i zatvor te nedovoljan porast tjelesne mase.

Ako je kožnim alergotestom ili analizom krvi potvrđena prisutnost alergije na mlijeko, a prehrana vašeg novorođenčeta uključuje formulu, neće biti dovoljno prijeći na varijantu od soje. Štoviše, formule na bazi soje ne preporučuju se prije šestog mjeseca života.

U tom slučaju dobro je primijeniti hipoalergene formule.

mlijeko-2

Intolerancija

S druge strane, intolerancija na laktozu rjeđa je i razlikuje se od alergije na mlijeko.
Intolerancija na laktozu nemogućnost je probavljanja mliječnog šećera, tj. laktoze.

Iako to u većini slučajeva nije opasno, može biti jako neugodno. Deficijencija laktaze, enzima koji nastaje u tankom crijevu i razgrađuje laktozu, odgovorna je za intoleranciju na laktozu.

Velik broj ljudi ima nisku koncentraciju laktaze, no ako nisu prisutni simptomi, ne možemo govoriti o intoleranciji, a te simptome možemo držati pod kontrolom uz pomno isplaniranu prehranu koja ograničava količinu i vrstu mliječnih proizvoda.

Simptomi se obično javljaju od pola do dva sata nakon unosa hrane ili pića koje sadržava laktozu, a uključuju:

> proljev
> slabost, ponekad praćenu povraćanjem
> nadutost
> vjetrove

Ti su simptomi obično blagi, no katkad mogu biti ozbiljni. Ako vaše dijete ima jedan od navedenih simptoma nakon unosa laktoze, posjetite liječnika.

Zašto moje dijete ne podnosi laktozu?

Intoleranciju na laktozu uzrokuju niske koncentracije enzima laktaze u tankom crijevu. Laktazu proizvode stanice tankog crijeva.

Taj se enzim veže za molekulu laktoze i razgrađuje ju na dvije molekule, glukozu i galaktozu, koje se apsorbiraju u krvotok. Zbog manjka laktaze laktoza dolazi do debelog crijeva, gdje ju metaboliziraju crijevne bakterije uzrokujući nadutost, vjetrove i proljev.

mlijeko

Razlikujemo tri vrste intolerancije na laktozu:

> Primarna intolerancija na laktozu posljedica je starenja. Naše tijelo tijekom djetinjstva proizvodi mnogo laktaze jer je tada mlijeko primarni izvor nutrijenata, osobito prilikom dojenja. Kako naša prehrana postaje raznolikija, tako se koncentracije i proizvodnja laktaze smanjuju.

> Sekundarna intolerancija na laktozu posljedica je bolesti ili ozljede. Nastupa nakon bolesti, kirurškog zahvata ili ozljede tankog crijeva. Može biti i posljedica bolesti poput celijakije, gastroenteritisa ili Crohnove bolesti. Saniranjem i liječenjem uzroka mogu se povratiti razine laktaze i simptomi nestati, no to može potrajati.

> Tercijarna intolerancija na laktozu prirođena je intolerancija na laktozu. Vrlo je rijetka, no postoje slučajevi kada su novorođenčetu potpuno neaktivni enzimi laktaze. Prenosi se genima i to samo ako oba roditelja pate od tercijarne intolerancije.

Novorođenčad s prirođenom intolerancijom na laktozu osjetljiva je i na majčino mlijeko i muči je proljev od rođenja. U tom je slučaju bebu potrebno hraniti formulama koje ne sadržavaju laktozu.

Kako do točne dijagnoze?

Alergiju na mlijeko potvrđuje kožni alergotest ili krvna slika, dok se intolerancija na laktozu može potvrditi na tri načina: testom tolerancije, analizom daha, a za najmlađe analizom kiselosti stolice.

Naime, kada crijevne bakterije razgrade laktozu, nastaju kiseline koje je lako registrirati u stolici.

mlijeko voce

Intolerancija na laktozu potvrđena je, što sad?

Za intoleranciju na laktozu nema lijeka ili terapije koja je može u potpunosti ukloniti. Mogu se uzimati tablete koje sadržavaju enzim laktazu, no u većini je slučajeva potrebno smanjiti ili u potpunosti isključiti unos mliječnih proizvoda.

Znakovi i simptomi intolerancije na laktozu mogu se ublažiti izbjegavajući proizvode koji sadržavaju mlijeko, tj. samu laktozu.

Kako su mliječni proizvodi važan izvor kalcija, važno je pritom ne zaboraviti unositi druge namirnice koje sadržavaju kalcij, poput brokule, mahunarki, zeleno lisnatog povrća, ribe, mlijeka od soje, riže ili zobi obogaćenog kalcijem itd.

Osim kalcija, mliječni su proizvodi izvor vitamina D i kada ih u potpunosti isključimo iz prehrane, važno je voditi računa o dovoljnom unosu. Iako ga nema u velikom broju namirnica, naša će ga koža sintetizirati izlaganjem suncu.

mlijeko-1

Ako se ipak odlučite ne izbaciti u potpunosti mliječne proizvode, budite oprezni.

Iako većina osoba s intolerancijom na laktozu može unositi male količine mlijeka bez pojave simptoma, najprikladnije ih je postupno uključivati u prehranu kako bi se tolerancija na laktozu povećala.

Pritom je važno voditi računa o tome da ne sadržavaju svi mliječni proizvodi jednake količine laktoze.

Tvrdi sirevi, poput ribanca, sadržavaju male količine laktoze i u većini slučajeva ne izazivaju nikakve simptome.
Također je lakše probaviti fermentirane mliječne proizvode kao što je jogurt jer su u tom slučaju većinu laktoze razgradile mliječne bakterije.

Pazite se skrivene laktoze. Katkad laktozu nalazimo u proizvodima u kojima je ne očekujemo, poput instant-juha, gotovih umaka, salama, pekarskih proizvoda, ali i lijekova.

Čitanje deklaracije na proizvodu odlična je metoda koja će vas sačuvati od skrivenih izvora laktoze, a kako biste bili sigurni da proizvod ne sadržava laktozu, provjerite da pod sastojcima nisu navedeni i sirutka, mliječni nusproizvodi, mliječni prah itd.

Ako vam je potrebna dodatna pomoć kada je laktoza u pitanju, probiotici mogu pomoći. Možemo ih naći u probiotičkim jogurtima ili u kapsulama kao dodatak prehrani.

Zaključak

Dojenje je najvažnija mjera u prevenciji alergije na proteine kravljeg mlijeka, što uz već otprije poznate dobrobiti dojenja za zdravlje djeteta, svakako treba iskoristiti za naširoko promicanje ovoga najboljega, najzdravijega i najjeftinijeg načina prehrane djece.

Zamjena: posebne dojenačke formule i sojino mlijeko

Ako majka ne može dojiti, umjesto standardnih dojenačkih pripravaka kao terapija se koriste dojenački pripravci s ekstenzivno ili parcijalno hidroliziranim bjelančevinama sirutke ili kazeina.

U veće djece savjetuje se, ako nema alergije, korištenje sojinog mlijeka, a ako to nije moguće može se koristiti isti pripravak kao i za dojenčad.

Ostala biljna “mlijeka” nisu adekvatna zamjena kravljem mlijeku za djecu ispod 10 godina, no mogu se koristiti kao pomoć prilikom pripreme raznih jela i slastica.

Napisala: Vlasta Krešić, diplomirana med. sestra
Pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo
Dječja bolnica Srebrnjak
Srebrnjak 100
Zagreb