Debljina pogađa zabrinjavajuće velik broj djece u Hrvatskoj

Uoči netom obilježenog Europskog dana debljine, izneseni su najnoviji podaci međunarodnog istraživanja objavljenog u vodećem časopisu Nature, koje je obuhvatilo više od 112 milijuna odraslih osoba iz 200 zemalja.

Među stručnjacima koji su radili na istraživanju bila je i doc.dr.sc. Sanja Musić Milanović, djelatnica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Ova je studija pokazala kako je na globalnoj razini, u razdoblju od 1985. to 2017. godine zabilježen prosječni porast indeksa tjelesne mase (ITM) od 2,0 kg/m2 u žena i 2,2 kg/m2 u muškaraca, što znači da svaka osoba ima 5-6 kg tjelesne mase više.

Više od polovice globalnog porasta u debljini u razdoblju od 33 godine može se pripisati porastu ITM-a u ruralnim područjima. U Hrvatskoj je vjerojatnost za debljinu u ruralnoj sredini u usporedbi s urbanom veća za 44% u muškaraca, a u žena za 40%.

hranite-li-se-zdravo-1

Debljina u dječjoj dobi sve češća pojava

Europski dan debljine bio je izvrstan povod da se šira javnost upozori na još neke alarmantne podatke, a oni se tiču debljine u dječjoj dobi.

Naime, podaci „Europske inicijative praćenja debljine u djece za Hrvatsku“ (CroCOSI) iz 2015. godine pokazuju da čak 22,9 posto djece u dobi od osam godina ne doručkuje svakodnevno, ali i da većina djece ne jede voće i povrće svaki dan. Pvrće čak 82,8 posto, a voće 66,5 posto djece.

Gotovo trećina djece jede čokoladu ili bombone više od tri puta tjedno

Svako treće dijete u školu odlazi autobusom ili ga voze roditelji, a više od trećine djece ne sudjeluje ni u kakvim sportskim ili plesnim aktivnostima, ali ih zato čak 56,1% više od 2 sata dnevno provede ispred televizije i ostalih elektroničkih uređaja.

Kod djece u dobi od osam do devet godina primijećen je porast prekomjerne tjelesne mase i debljine s 20,8 na 34,9 posto.

Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjicehranite-li-se-zdravo

Potrebni jednaki uvjeti za djecu iz cijele Hrvatske

Kako bismo se mogli nositi s ovim problemom, ističe liječnica Musić Milanović, moramo početi raditi na stvaranju društvenih uvjeta koji potiču pravilnu prehranu i preporučenu razinu tjelesne aktivnosti od 60 minuta dnevno, ali i uložiti iznimne napore za izjednačavanje uvjeta u kojima djeca odrastaju.

„Svako dijete u Hrvatskoj trebalo bi imati jednak pristup sportskim i rekreativnim aktivnostima te primjerenu školsku dvoranu i opremu u školi.

Za kraj, važno je napomenuti da je od krucijalne važnosti i usklađivanje prehrane s Nacionalnim smjernicama za pravilnu prehranu učenika u osnovnim školama“, zaključuje Sanja Musić Milanović.

Uz dopuštenje: Pragma (sve fotografije)