Masti u prehrani

Masti osiguravaju koncentrirani izvor energije.

Tijelo također treba određene zalihe masti kako bi se spriječio prekomjerni gubitak tjelesne topline. Stoga prehrana mora sadržavati masti. Namirnice koje sadrže masti također sadrže u masi topive vitamine A, D, E i K. Problem je u tome što mnogi ljudi jedu previše masti i pogrešnu vrstu masti.

Postoje dvije vrste masti – zasićene, koje su uglavnom životinjskog porijekla, i nezasićene, koje su biljnog porijekla. Zasićene su masti štetne i mogu u kasnijem razdoblju života dovesti do povišenih razina kolesterola i koronarne bolesti.

Važno je barem tijekom prve tri godine života djetetu davati punomasno mlijeko, ali nastojte smanjiti masti u kuhanju, te maslac i margarin koristite umjereno. Pokušajte smanjiti količinu zasićenih masti u prehrani vašeg djeteta tako što ćete mu davati manje crvenog mesa, osobito masnog mesa kao što je janjetina; zamijenite ga piletinom i ribom. To zapravo može biti pravi trenutak za promjenu prehrambenih navika cijele obitelji, te odbacivanje maslaca s tatinog tosta ujutro!

Masti

Nezasićene Zasićene
Ulja suncokreta,
sjemenki grožđa,
sezama,
soje,
repičinog sjemena i
maslina.
Mekani polinezasićeni margarin
Masna riba (na primjer skuša)
Maslac
Meso
Životinjska mast, salo, loj
Jaja
Sir i punomasni jogurt
Kolači i keksi
Tvrdi margarin
Punomasno mlijeko

Uz dopuštenje nakladnika Veble commerce, partnera Wish.hr-a
Hrvatsko izdanje: Annabel Karmel; Kuharica za bebe i djecu
Još mnogo zanimljivih izdanja možete pronaći u:
Knjižara Veble, Vlaška 7, Zagreb, tel: ++385 (0)1 4818 820
Fotografija: David Masters