Važne smjernice za svaku mamu i dojilju te vodič kroz temeljna pitanja o dohrani dojenčadi i prehrani bebaza vas smo pripremili s brend managericom Majom Brlet Bahmet iz Nestléa.
W: Majke, odnosno dojilje, skoro redovito imaju nedoumice oko prehrane svoje dojenčadi. U kojem mjesecu bi trebalo početi s dohranom i zašto?
Uvođenje dohrane u pravo vrijeme i s pravilnim odabirom namirnica dovodi do ravnoteže i podupire djetetov zdrav rast i razvoj. Dohranom se smatra sva hrana koju dijete konzumira, a pritom se ne misli na majčino mlijeko niti na dojenački mliječni pripravak.
Dohranu se preporučuje uvesti između 15. i 26. tjedna starosti, no ako je moguće, preporučuje se pričekati do navršenih 6 mjeseci odnosno kada se uoči da je dijete spremno na uvođenje novih namirnica i okusa.
Odgađanje uvođenja dohrane iza 26. tjedna djetetovog života može povećati rizik od razvijanja poremećaja u hranjenju, pojave alergija te nepravilnog razvoja djeteta općenito.
W: Koje bitne sastojke dobiva dijete dojenjem kroz majčino mlijeko?
Dojenje je prirodan proces i odvija se instinktivno, što nam pokazuje njegovu važnost i za majku i za dijete. Majčino mlijeko uvijek je dostupno, primjerene je temperature i najjednostavniji je način na koji možete nahraniti vaše dijete, naravno ako zdravstveno stanje to dopušta.
Dodatno, ono je jedna od rijetkih kompletnih namirnica koja sadrži sve hranjive tvari potrebne za pravilan rast i razvoj djeteta. Često ga se naziva „živom hranom“ upravo zbog njegovog jedinstvenog nutritivnog sastava.
Osim sastava mlijeka, koji se mijenja u skladu s djetetovim potrebama u prvih 6 mjeseci, važno je napomenuti da majčino mlijeko ima i zaštitnu imunološku funkciju te štiti dijete od infekcija, a dokazano je i da dojenje smanjuje rizik od nastanka alergija, dijabetesa i niza kroničnih nezaraznih bolesti.
Dojenjem se uspostavlja čvrsta emocionalna veza između majke i djeteta koja djetetu pruža emocionalnu stabilnost, a majci smanjuje razinu stresa. Za to je zaslužan hormon oksitocin koji se luči prilikom dojenja. Preporučuje se isključivo dojiti do 6. mjeseca života djeteta, a kasnije uz uvođenje dohrane preporuka je da se doji minimalno do prve godine života.
W: Što majke trebaju znati kada je u pitanju dohrana i odabir hrane za svoje dijete?
Važno je naglasiti kako se uspješno uvođenje dohrane temelji na nekoliko važnih načela.
Primjerice, jako je važno uvođenje prave namirnice u pravo vrijeme da bi se pokrile sve nutritivne potrebe djeteta u razdoblju dohrane. Namirnice bi trebalo uvoditi jednu po jednu kako bi se na vrijeme utvrdile moguće alergije i intolerancije.
Visoka nutritivna potreba kod dojenčadi i starije dojenčadi tijekom dohrane bi trebala biti pokrivena kombinacijom dovoljnog unosa mlijeka i dohrane s adekvatnom i uravnoteženom gustoćom nutrijenata.
Mlijeko i dalje igra veliku ulogu u prehrani (najmanje 500 ml dnevno) dok se unos i raznolikost dohrane povećava s godinama. Dohrana mora biti u suglasju s dojenjem da bi zajedno davali dovoljno energije i ključne nutrijente koji su potrebni dojenčadi.
Uvođenje dohrane se treba raditi postupno, tako da kruta hrana čini 20% unosa između 4. i 6. mjeseca te oko 40% od 6. do 8. mjeseca starosti.
W: Kako djetetu odvratiti pažnju od nezdravih namirnica i prezentirati zdrave namirnice?
Adekvatna prehrana od rođenja važna je za zdrav rast i razvoj. Sve počinje s dojenjem, a dovodi do odgovarajuće dohrane i, konačno, obiteljskih obroka.
Iznimno je važno njegovati naviku uživanja u hrani za stolom s drugima. Obroci trebaju biti zabavni i što je moguće ugodniji. Dojenčad i mala djeca često pokazuju strah od nepoznatog kada je riječ o novim okusima, a posebice kada se radi o povrću.
Istraživanja su pokazala da ponavljanja roditelja u davanju različitog voća i povrća uvodi dijete u nove okuse i teksture te može povećati udio prihvaćanja voća i povrća koji vodi do zdrave i uravnotežene prehrane tijekom djetinjstva.
Izlaganje određenom voću i povrću najmanje 8 puta (neke studije ukazuju i do 15 puta), u periodu između 6 i 16 dana uključujući i ono koje je bilo odbijeno, pokazalo se učinkovito u povećanju naklonosti i konzumaciji istih.
Čak i male porcije (oko 4g) koje se ne samo pokažu, već i doista kušaju, dovoljne su da se računaju kao izlaganje. Učinkovitim se pokazalo i izmjenično davanje hrane koju djeca jako vole s onom koju ne vole.
Postoji sve više dokaza o važnosti ponašanja roditelja u učinkovitosti ponavljanog izlaganja hrani. Roditelj koji pokazuje interes i entuzijazam za određenu hranu vjerojatnije će dobiti pozitivan odgovor za razliku od roditelja koji ne pokazuje.
W: Trebaju li roditelji čija su djeca fizički aktivna, a malo jedu, biti zabrinuti? Treba li dijete ipak malo nagovarati da jede ili mu dozvoliti da samo procijeni kada mu je dosta?
Da bi se smanjio rizik od pothranjenosti i pretilosti važno je njegovati dobre prehrambene navike odmah od početka.
Mnogi roditelji, djedovi i bake vjeruju da je „bucmasto dijete“ ujedno i zdravo, unatoč činjenici da je upravo suprotno.
Bebe vrlo dobro slušaju signale gladi i sitosti koji dolaze iz njihovih tijela.
One prestaju jesti čim im njihova tijela kažu da su pojeli dovoljno. No s vremena na vrijeme roditelj im u dobroj namjeri govori da pojedu sve s tanjura.
Posljedica je ignoriranje činjenice da im je bilo dovoljno.
U nekim slučajevima roditelji koriste hranu kao nagradu za dobro ponašanje ili kako bi osjetili olakšanje zbog dječjeg ponašanja i emocija.
Roditelji trebaju biti svjesni da ti tipovi ponašanja u konačnici mogu dovesti do loših prehrambenih navika.
Sugovornik: Maja Brlet Bahmet, brend menadžer – Nestlé dječja hrana.
