Mjesec najbliži Zemljin susjed

Mjesec je naš najbliži susjed u svemiru i prvi kojega je čovjek posjetio. Kruži oko Zemlje na prosječnoj udaljenosti od 384400 kilometara. Astronomski govoreći to je upravo pred našim pragom. Mjesecu treba oko 27 dana da obiđe Zemlju. Isto mu toliko dana treba da se okrene oko svoje osi. To znači da uvijek istim licem gleda prema nama.

Mjesec ne daje vlastitu svjetlost; noću svijetli jer odbija sunčevu svjetlost. Mjesečina je reflektirana sunčeva svjetlost. Kad je Mjesec između Sunca i Zemlje mi ga ne možemo vidjeti, ali kako se kreće svojom putanjom izgleda da raste i mijenja oblik kako Sunce osvjetljava sve veći i veći njegov dio. Zatim se smanjuje dok potpuno ne iščezne. Te se promjene oblika i veličine nazivaju mjesečeve mijene ili faze. Puni mjesec, uštap je jedna od tih mijena a one se ponavljaju svakih 29 dana.

Mjesec

Površina Mjeseca

Na Mjesecu se mogu vidjeti tamne mrlje. Galileo, koji je prvi upotrijebio dalekozor, mislio je da su te tamne mrlje površine mora jer su izgleda jako ravno. U stvari one su goleme suhe ravni, iako ih mi još uvijek nazivamo morima na Mjesecu nema vode niti atmosfere. Čovjek ne može tamo živjeti ako ne donese sa sobom svoju zalihu zraka. To je krajnje negostoljubivo mjesto, danju temperatura na osunčanoj površini dosiže 100C, a noću pada do -155C. Dan i noć na Mjesecu traju svaki oko 14 dana.

Površina Mjeseca je vrlo stjenovita i bregovita. Mora, ravni su često okružena veoma visokim lancima planina. Najviše planine na Mjesecu dosižu gotovo 10000 metara. Više su i od Mt. Everesta. Ima prostranih dolina i malih pukotina zvanih potočići.

Mjesec je izbušen tanjurastim oblicima zvanim krateri. Ima ih na tisuće, od sićušnih rupa do prostranih ravni. Najveći krater Bailey ima u promjeru oko 300 kilometara a neki krateri su dublji od 7000 metara.

Mjesec je mnogo manji od zemlje. Njegov promjer iznosi samo četvrtinu Zemljinog a po težini je 81 puta lakši od Zemlje. Ipak je Mjesec dovoljno snažan da privlači mora sa Zemlje kružeći oko nje. To privlačenje sile teže prouzrokuje dnevne plime.

Mjesec

Mnoge rakete su kružile oko Mjeseca a neke su i sletjele na njega. 1959. jedna ruska svemirska letjelica je po prvi puta fotografirala stranu Mjeseca koju mi nikada ne vidimo. Američki astronauti su se prvi puta spustili na Mjesec u 1969. godini. Uzorci stijena su doneseni sa Mjeseca kako bi ih znanstvenici ispitali i otkrili više o Mjesečevoj starosti i strukturi. Mnogi znanstvenici misle da je Mjesec nastao u isto vrijeme kada i Zemlja. Budući da je bio manji, Zemlja ga je zarobila pa je ušao u putanju oko nje i postao joj satelit.

Izdvojeno:

> Mora na mjesecu imaju imena kao: More, tišine, more krize, more vedrine, more kiše, more oblaka.
> Neke kratere osim svjetski poznatih imena kao što su Aristotel, Platon, Kopernik ili Ptolomej krase imena naših znanstvenika kao što su Nikola Tesla, Ruđer Bošković, Andrija Mohorovičić.