Osam planeta vrte se oko Sunca u istom smijeru. Najbliži Suncu je planet Merkur, zatim dolazi Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun. Zadnji je Pluton kojeg znanstvenici u zadnje vrijeme ne smatraju planetom nego kometom.
Prvih šest planeta su bili poznati još i starim Grcima
Zbog svoje velike udaljenosti Neptun je otkriven tek 1846. Za Neptun ali i Pluton se znalo da postoje čak i prije nego li su otkriveni.
Astronomi pretpostavljaju i traže dokaze o postojanju još jednog planeta koji se nalazi dalje i od Plutona.
Četiri unutarnja planeta i prijašnji planet Pluton su otprilike iste veličine
Jupiter, Saturn, Uran i Neptun su mnogo veći i poznati su kao divovski planeti. Temperatura na površini planeta ovisi o njihovoj udaljenosti od Sunca.
Divovski planeti su krajnje hladni
Kako se Merkur okreće oko svoje osi, temperatura se na njegovoj strani okrenutoj Suncu penje na 400°C a tamna strana je mnogo hladnija.
Velika razlika u temperaturi potiče dijelom od njegove spore rotacije, Merkurov dan traje 59 Zemljinih, a dijelom od nepostojanja atmosfere.
Atmosfera planeta je spoj plin što ga okružuje, Zemljina atmosfera je zrak koji udišemo. Taj sloj može primati i zadržati nešto od Sunčeve topline, sprječavajući nagli porast ili pad temperature zbog rotacije planete.
Zemljin zrak sadrži plinove kisik, oko 21%, i dušik, oko 78%
Ostale planete u svojoj atmosferi sadržavaju i druge plinove. Različite atmosfere i temperature a i vjerojatni nedostatak vode na njima znači da su veoma različiti od Zemlje te su ne nastanjivi za čovjeka.
Mnogi planeti imaju manja tijela što kruže oko njih
Zovemo ih mjeseci ili sateliti. Zemljin satelit se zove Mjesec. Jupiter, Saturn, i Uran imaju ih mnogo više. Četiri najveća Jupiterova mjeseca prvi je ugledao Galileo 1617. godine.
Najčudnija pojava na Saturnu su njegovi prstenovi. To su tanki plosnati pojasi od čestica, vjerojatno sastavljeni od leda. Pretpostavlja se da su to možda i djelići jednog mjeseca koji se raspao.
Kometi su tijela što kruže oko Sunca obično u velikim eliptičnim putanjama. To znači da često prolaze blizu ili kroz putanje planeta. kako se približe Suncu njihov rep, koji se prostire za njima na milijune kilometara, blještavo se osvijetli.
I mali komadi stijena, možda ostaci kometa kreću se oko Sunca. Ako upadnu u Zemljinu atmosferu, manji zvani meteori, sagore ostavljajući iza sebe svijetli trag. Veći komadi koji padnu na Zemlju nazivaju se meteoriti a iza sebe na zemlji ostavljaju kratere.
Izdvojeno
> Najudaljeniji planet Sunčevog sustava, Pluton, otkriven je 1930. godine a Međunarodni astronomski savez 2006. godine oduzeo mu je tu klasifikaciju.> Zemlja tijekom rotacije prolazi kroz niz meteorskih potoka. Prolaz zemlje kroz najpoznatiji meteorski potok se naziva suze svetog Lovre.
> Najviše satelita, njih 12 ima Jupiter.
> Dan na Marsu traje malo više od 24 sata a godina traje 687 dana.
Piše: Wishmama
Fotografije: Pixabay
