U hladnome danu temperatura je niska a u toplom danu temperatura je visoka. Što podrazumijevamo pod temperaturom? Temperatura jedne stvari je mjera njene topline ili hladnoće. Led ima nižu temperaturu od vode koja ključa. Temperatura Sunca je vrlo visoka.
Temperaturu možemo mjeriti na više načina. jedan je da jednostavno svojim rukama dotaknemo stvar i procijenimo koliko su tople. Takav način za znanstvenike nije dovoljno precizan jer koža nije dovoljno osjetljiva da zabilježi veoma sitne promjene u temperaturi.
Za precizna mjerenja upotrebljavamo termometre. Obični su termometri osnovani na činjenici da se tekućine rastežu kad se zagrijavaju. Ako možemo vidjeti koliko se neka tekućina rastegnula onda možemo odrediti koliko joj je porasla temperatura.
Ima više različitih vrsta termometara. Najopćenitiji su ispunjeni ili alkoholom ili živom. Alkohol je bolji od žive u veoma hladnim predjelima jer ima nižu točku smrzavanja. On se može upotrebljavati u uvjetima u kojim će se živa smrznuti.
Živini termometri se često upotrebljavaju u laboratorijima jer alkohol ima nisku točku vrenja i ne može se upotrijebiti za mjerenje visokih temperatura. Ako se termometar s alkoholom stavi u vrelu vodu, alkohol će zakuhati a termometar će se rasprsnuti.
Posebna se vrsta termometara upotrebljava da izmjerite svoju temperaturu kada idete liječniku. Nazvan je liječnički termometar. načinjen je tako da pokazuje najvišu temperaturu koju je dosegao i kad ga izvadite iz vaših ustiju.
Da bi se sastavila standardna ljestvica mjerenja ili stupnjevanja na nekom termometru, potrebno je najprije pronaći dvije točke. One se lagano postignu. Gornja točka je temperatura pare iz vode što ključa. Donja stalna točka je temperatura smrzavanja vode.
U Celzijevoj ljestvici, nazvanoj po švedskom znanstveniku Celziju (°C) razmak između te dvije točke je podijeljena na 100 dijelova ili stupnjeva. Temperatura taljenja leda je 0°C, a temperatura pare iz vode što ključa je 100°C.
Na Fahrenheitovoj ljestvici ledište je na 32°F a vrelište na 212°F. Danas većina ljudi, uključujući znanstvenike, upotrebljava Celzijevu ljestvicu.
Ima razlike između topline i temperature. zamislite jednu usijanu šivaću iglu i jednu posudu punu kipuće vode. igla može biti nekoliko puta toplija od vode. Njena je temperatura mnogo viša. Ipak u igli ima mnogo manje topline nego u loncu punom vode. Teško da će igla uopće podići temperaturu u vodi a sigurno neće postići da voda u kotlu uzavre.
Zašto se temperatura mijenja tijekom dana?
Temperatura zraka ovisi o godišnjem dobu, dobu dana i meteorološkim uvjetima.
Nagib Zemlje u odnosu na Sunce i duljina danjeg svijetla utječe na količinu sunčane svjetlosti koja zagrijava zemlju.
Ljeti kada je nagib prema Suncu manji, dani su duži, zagrijavanje zemlje, a time i temperatura zraka, je veća. Zimi je Zemlja dalje od sunca i njezin nagib je veći, dani su kraći te je zagrijavanje Zemlje maleno pa je i temperatura zraka manja nego ljetnom dobu.
Meteorološki utjecaji poput vjetra, naoblake ili veće količine kiše uvelike utječu na visinu temperature tijekom dana. Naoblaka blokira sunčeve zrake, koje zagrijavaju zemlju, te tako doprinosi smanjenju temperature.
Vjetar može imati dvostruku ulogu u dnevnoj temperaturi. Vjetar može hladni zrak donijeti u područje toplog zraka, te tako smanjiti trenutnu temperaturu ali i obratno može donijeti topliji zrak u hladnije područje.
Po zalasku sunca, zemlja se kroz noć hladi te je zato jutro hladnije od večeri.
Izdvojeno:
> Život može postojati i pod velikim promjenama od -273°C do + 170°C.> Sisavci mogu preživjeti jedino između -65°C i + + 50°C.
Piše: Wishmama
Fotografije: Pixabay
