Čovjek je oduvijek sanjao kako bi mogao letjeti. Mnogu su sprave i uređaji okušani u tu svrhu. Prve uspješne balone pustila su braća Montgolfier u 1782. Bili su ispunjeni toplim zrakom, koji je lakši od okolnog hladnijega zraka pa uzdiže balon od zemlje. U 1783. njihovim su balonom prvi puta uzletjeli ljudi, iako je balon bio usidren na zemlji. U 1785. Blanchard i Jeffries su preletjeli Kanal u balonu ispunjeni vodikom. Vodik je lakši od zraka pa omogućuje potrebno uzdizanje.
Potkraj devetnaestog stoljeća okušane su i jedrilice, oponašajući let ptica. Krila jedrilica su lagano nagnuta i dok prolaze kroz zrak stvara se sila prema gore koji se zove uzgon. Jedrilica se drži u zraku kao rezultat uzgona na krilima.
Veliki je problem ljudskog leta stvoriti dovoljno energije za stvaranje uzgona i potiska koji će stvoriti kretanje unaprijed. To je bilo nemoguće prije izuma motora s unutarnjim izgaranjem. Braća Wright su naučila voziti jedrilice i to su iskustvo iskoristili kako bi napravili zrakoplove pokretana benzinskim motorima. Prvi njihov uspješan let izveden je 17. prosinca 1903. Zrakoplov je letio 12 sekundi i preletio 40 metara na visini od oko 3 metra. Bio je načinjen od drveta i platna za jedra postavljenih oko motora od 12 konjskih snaga.
U početku je letenje smatrano opasnim sportom. Zrakoplovi su pravljeni za entuzijaste. Međutim, u prvom svjetskom ratu su upotrebljeni za bombardiranje iz zraka. Zrakoplovi su ubrzo usavršeni, drvo i platno su zamijenili metal, posebice se isticao aluminij.
Umjesto dotadašnjih otvorenih verzija, postala su zatvorena tijela, sa sjedištem za jednog putnika i pilota. 1919. Alcock i Brown su prvi uspjeli preletjeti Atlantski ocean. 1934. jedan DC2 prevezao je putnike iz Engleske u Australiju. 1939. zračna kompanija Pan American uvela je prvu redovnu liniju preko Atlantika.
U vrijeme drugog svjetskog rata avioni su postali najvažniji dio borbene sile. U tih šest godina desila su se velika unapređenja u razvoju avionu. Glavna unapređenja su bila u korištenju jednokrilnih umjesto do tada standardnih dvokrilnih aviona te razvoj mlaznog pogona. Na kraju rata obje zaraćene strane su raspolagale s borbenim mlažnjacima.
Nakon rata sva su unapređenja iskorištene u modernim putničkim avionima. Moderna verzija Boeinga 707 razvijena je na osnovu bombardera B29. Kod leta aviona uzgon se postiže pomoću nepokretnih krila a propeleri ili mlazni motor stvaraju potisak prema naprijed. Tim avionima trebaju dugačke staze, piste, kako bi poletjeli ili sletjeli. U nadzvučnom letu avion leti brže od zvuka, čija brzina iznosi 1200 km/h.
Izdvojeno
> Najpoznatiji putnički avion Concorde leti je dvostruko brže od brzine zvuka> Najduži let braće Wright iznosio je oko 40 kilometara
> Glavni materijali za izradu zrakoplova su čelik, titan te lagane legure
