Zvuk se uvijek stvara nekom vrstom pokreta, na primjer kad udarite rukom o stol ili povučete žicu na gitari. Ima mnogo vrsta različitih vrsta zvukova; oni mogu biti ugodni i neugodni. Glazba ima ritma i obično je prijatna za slušanje. Vi možete voljeti pop muziku ali vašoj majci može izgledati bučna. Buka je svaki zvuk koji je nekoj osobi neprijatan. Obično nema ritma kojeg ima u glazbi.
Zvuk se stvara kad nešto titra. Titraji u pokreti amo tamo. Energija ili snaga titraja prelazi na sitne čestice, molekule, okolnog zraka i pokreće ih. Što su titraji jači zvuk je glasniji. Potrebna je energija da bi se pokrenule molekule. Što zvuk ide dalje pokreće sve više molekula. Stoga se titraji polako iscrpljuju a zvuk postaje sve tiši. Taj je efekt nazvan slabljenje zvuka.
Titraji koji se kreću kroz zrak zovu se zvučni valovi. Ne možete ih vidjeti, ali sliče pokretu žita na vjetru. Vjetar trese vrhove žita a dok titraju amo tamo, izgleda da val prelazi preko cijelog polja iako se svaka stabljika samo neznatno pomiče.
Zvučni valovi pokreću molekule zraka jedne nasuprot drugih. Svaka sitna čestica udara u svoju susjedu, a ova u sljedeću. Molekule se zbog toga gomilaju i zatim se ponovno vraćaju. To gomilanje izaziva porast tlaka. Kad se molekule odvajaju tlak opada. Stoga zvučni val na svom putu kroza zrak izaziva promjenu u talku. Kad nema zraka, kao u svemirskom prostoru, zvuk ne može putovati. Zvuk se u takvom okruženju ne može prenositi i ništa se ne može čuti.
U stvari zvuk čujemo tek kad zvučni val udari u uho. Ušna školjka vanjskog uha je lijevak za sabiranje zvučnih valova, koji kroz kratku cijev prolaze do ušnog bubnjića. Zvučni valovi izazovu titranje bubnjića i prouzrokuju titranje sitnih košćica povezanih s njima. One prenose zvuk u unutarnje uho. Tu se titraji kroz školjkasti organ nazvan pužnica pretvaraju u električne poruke. Živac ih zatim odvodi u mozak.
Ima više načina da se proizvede jedna glazbena nota. Na udarnim instrumentima se svira udaranjem po površini. Kod zvona, u površinu, obično metalnu, udara teški bat, najstarije zvono na svijetu je nađeno blizu starog grada Babilona i ima više od 3000 godina. najveće je Car-zvono u moskovskom Kremlju.
Izliveno je 1734. i teži 220 tona a stoji na zemlji gdje je palo kada su ga dizali na toranj. Najstarije englesko zvono je iz 1296. godine u Claughtonu, Lancashireu. najveće je Veliki Pavao, teško 17 tona, u katedrali Sv. Pavla u Londonu. Druga dva poznata engleska zvona su veliki Ben u Londonu i veliki Tom u Oxfordu. Najpopularnije zvono u SAD-u je Zvono slobode u Filadelfiji.
