Boravak djece na otvorenom je dio svakodnevnih aktivnosti u sva četiri godišnja doba.
Planira se u skladu s vremenskim uvjetima i ovisno o dobi djeteta. Izlaganje svježem zraku ima pozitivan utjecaj na cjelokupni psihofizički razvoj djeteta.
Omiljena mjesta za boravak na otvorenom su terase, dvorišta, parkovi, sportski tereni, dječja igrališta, a djeca starije dobne skupine mogu ići u šetnje.
Igrajući se na otvorenom djeca pokazuju svoju prirodnu radost i radoznalost, razvijaju se vještine na svim razvojnim područjima i zadovoljava potreba za kretanjem. Vrijeme je bitan faktor jer pruža djetetu iskustvo boravka na zraku u svim godišnjim dobima. Djeca vole kišne kapi i snježne pahuljice.
Boravak na zraku djeluje blagotvorno na zdravlje djeteta
Kretanjem i trčanjem ubrzava se disanje, strujanje zraka je brže pa se tako i bolje „čiste“ dišni putevi.
Također povoljno djeluje na organe za kretanje, krvotok i živčani sustav, te na socijalizaciju djece i na stvaranje pozitivne slike o sebi. Izlaganje suncu podiže raspoloženje, potiče proizvodnju vitamina D, blagotvorno djeluje na upalna zbivanja kože.
Pomaže se resorpcija tvari koje su potrebne za iskorištavanje kalcija i fosfora koji su važni elementi u izgradnji kostiju i zubića.
Odgojitelji, s obzirom na svakodnevne aktivnosti u vrtiću planiraju boravak na otvorenom. Da bi se boravak na otvoreno i kvalitetno odradio mora biti zadovoljeno niz uvjeta.
O starosti djeteta i vremenskim uvjetima ovisi koliko će dijete provesti vremena na otvorenom
Temperatura ispod nule nije prepreka boravku na otvorenom. Djeca mogu biti na igralištu i do temperature – 10 ℃ , ako nema vjetra, magle i jakog mraza.
Tijekom zimskog perioda aktivnosti na otvorenom se planiraju u najtoplijem dobu dana, između 10 i 14 sati. Mlađa djeca borave kraće vani, od 10 do 20 minuta, a starija mogu i do sat vremena, ovisno o vremenskim uvjetima. Ljeti se izbjegava izlazak na otvoreno od 10 – 16 sati zbog jačine sunca i UV zračenja.
Roditelji se često pitaju da li će se dijete razboljeti ako je zimi vani, odgovor je „NE“. Zašto? U zatvorenom prostoru zbog loših mikroklimatskih uvjeta (suhi zrak, smanjena vlaga) dolazi do sušenja sluznice nosa, smanjenja lučenja sluzi, smanjuje se funkcija nosnih dlačica koje imaju funkciju pročišćavanja zraka, pa stoga „nečisti“ zrak ulazi u pluća.
Najvažnije su mjere prevencije bolesti svakako boravak na otvorenom, svakodnevno provjetravanje prostorija u kojima borave djeca, kao i redovito i pravilno pranje ruku.
Da bi djeca boravila na otvorenom moraju imati odgovarajuću odjeću i obuću, prilagođenu godišnjem dobu. Odjeća mora biti praktična i primjerena aktivnostima, kako ne bi sputavala dijete u njegovim aktivnostima, te da omogući regulaciju tjelesne topline.
Važnost pravilnog odijevanja i obuvanja djece
1. Različita odjeća za šetnje i aktivnosti
2. Praktična odjeća (meka i topla) koja omogućava regulaciju tjelesne temperature.
3. Ako su temperature ispod nule – skafander
4. Važno je slojevito odijevanje, kako se djeca po potrebi mogu raskomotiti ili utopliti
5. Nepotrebno je djeci obući previše odjeće, jer se onda znoje
6. Tijekom zimskog perioda obvezni su šal, kapa i rukavice
7. Zimi tople cipele ili čizme, jesen rano proljeće gumene čizme.
8. Obvezna je rezervna odjeća i obuća (ako bude potrebe za presvlačenjem)
9. Odjeća ne smije biti preuska, tijesna da sputava dijete u njegovim aktivnostima, također ne smije biti preširoka i prevelika jer utječe na djetetovu sigurnost i spretnost u aktivnostima
10. Djecu treba podučiti pravilnom disanju – udisaj na nos, izdisaj na usta
11. Šal ne stavljati preko usta i nosa jer onemogućava normalno disanje
12. Tijekom ljetnih mjeseci obvezno pokrivalo za glavu – šeširić, „šilterica“, te zaštitna krema za sunčanje
Za provođenje tjelesnih aktivnosti važni su sportski rekviziti, a djeci je najdraža lopta
Lopta se može kotrljati, bacati, hvatati ili služiti u svrhu različitih natjecateljskih i štafetnih igara kroz koje djeca jačaju samopouzdanje, razvijaju spretnost, brzinu, snagu i svoju preciznost.
Igre na malim improviziranim poligonima oduševljavaju djecu – preskakanje, provlačenje kroz tunele, zaobilaženje čunjeva, hodanje po gredama…
Ovim aktivnostima potičemo djecu na spretnost, vježbanje različitih pokreta, usvajanje motoričkih vještina i potpuno zadovoljavamo potrebu djeteta za kretanjem i igrom.
Djeca u neposrednom kontaktu sa zemljom, blatom i pijeskom dobivaju mogućnost razviti taktilnu percepciju. Istražujući tlo i pronalazeći u njemu različite životinje otkrivaju svijet prirode kojoj pripadaju, uče o zakonitostima i promjenama kroz godišnja doba.
Djeca koja borave na svježem zraku, u prirodi, samostalnija su, bolje spavaju, lakše se koncentriraju, jačaju društvene vještine, fizički su spretnija, a razvijaju i veće razumijevanje za prirodu i okoliš.
Pravilno korištenje blagodati sunca i zraka, vođenje računa o zdravoj prehrani i dovoljan unos tekućine (najbolje voda), te pravilna izmjena aktivnosti i odmora primarni su preduvjet za pozitivan utjecaj na rast i razvoj djece.
Tekst: Vlasta Ferčić, zdravstvena voditeljica, dječji vrtić Sisak
