Za pravilan rad pamćenja neophodan je zdrav san. Naspavana djeca bolje uče; mogu se bolje koncentrirati i naučeno gradivo dulje sačuvati u pamćenju.
Međupostaja pamćenja u hipokampusu tijekom sna oslobađa mjesto za sljedeći dan i još jednom obrađuje naučeno: ona arhivira novi materijal, razbija ga na dijelove, produbljuje ga i povezuje s ranije naučenim.
Zatim sprema tu informaciju u različite spremnike dugoročnog pamćenja. Tako se riječi ili mentalne mape spremaju u semantičko pamćenje, elementi sportskih vježbi u proceduralno pamćenje.
Svađa s roditeljima zbog loše ocjene iz njemačkog sprema se u epizodičko pamćenje. Sustavi pamćenja zajedno ostvaruju proces čuvanja stečenog iskustva u pamćenju.
No, to je moguće samo ako je dijete imalo dovoljno vremena za spavanje.
Nedostatak sna može uzrokovati zaboravljivost. Dugotrajno večernje gledanje televizije ili nemirna noć zbog preobilne večere mogu također utjecati na zapamćivanje nedavno naučenog gradiva.
San je nemoguće “nadoknaditi”, ali tinejdžeri tijekom vikenda spavaju osobito dugo i mnogo. Mnogim mladim ljudima vrlo je važno da se naspavaju tijekom vikenda i roditelji se prema tome trebaju odnositi s razumijevanjem.
Na kraju krajeva, prema riječima istraživača, tijekom tjedna nedostatak sna skuplja se od jednog do dva sata dnevno, pa zašto onda nakon obilnog odmora tijekom vikenda, roditeljima, učiteljima i učenicima tako teško pada ponedjeljak?
U nedjelju navečer učenici se opuštaju i ne mogu zaspati zbog nedostatka umora, a noću se često bude.
Ponedjeljak ujutro počinje od zijevanja. Osim toga, ljudski mozak orijentiran je na sedmodnevni ritam i, kao iz inata, tijekom doručka u ponedjeljak izbacuje veliku količinu kortizola (hormona stresa).
Pažljivi učenici brzo primjećuju da pregledavanje gradiva prije spavanja primjetno pomaže na testu sljedeći dan. Tijekom noći gradivo se dobro utvrđuje u pamćenju.
Godine 2007. pojavila se izvanredna vijest: mirisi pomažu utvrditi naučeno u snu!
Njemački neuroznanstvenik i istraživač spavanja Jan Born sa Sveučilišta Lubeck htio je eksperimentalno pokazati kako proces učenja funkcionira u snu.
Tijekom poslijepodnevne igre pamćenja predložio je grupi studenata da osjete lagani miris ruža. Studenti su trebali zapamtiti lokaciju više parova kartica i pronaći ih sljedeći dan.
Tijekom sna Born je u toj skupini ponovno primijenio miris ruža.
Druga skupina studenata, kako tijekom igre karticama, tako ni tijekom sna, nije prolazila stimulaciju mirisom.
Sljedeće jutro ispostavilo se da se grupa koja je mirisala ruže odmah sjetila gdje se nalazi većina kartica.
U grupi “bez mirisa”, studenti su se sjetili samo 86 posto kartica. Senzaciju je u tom eksperimentu donio razlog dobre reproduktivnosti pamćenja; naime, miris ruža aktivirao je tijekom faze dubokog sna upravo ona ista područja neurona u hipokampusu koja su tijekom igre zapamćivanja prethodnog dana reagirala na stimulirajući učinak mirisa.
U snu je aktivizacija proradila čak jače nego u stanju budnosti. Zahvaljujući asocijaciji s mirisom ruže studenti su definitivno postigli bolji rezultat u učenju.
Pokušajte provesti vlastiti pokus: stavite vrećicu s lavandom na djetetov radni stol i noćni ormarić. Možda će mu to pomoći da se sljedeći dan bolje prisjeti naučenoga gradiva.
Svako šesto dijete pati od nesanice
Najčešće razlog je vrlo visoka razina buke, a također i velika količina vremena koje dijete provodi pred televizorom.
Dječji organizam traži zdrav san za aktivan rast, fizički i psihički razvoj. Školarci su jako opterećeni i zato im je nužno 9 do 10 sati sna kako bi njihov mozak sljedećega dana imao dovoljno energije za rad.
Nakon kvalitetnog odmora dijete se može mnogo bolje koncentrirati jer mu se mozak obnovio. Zato pazite da se vaše dijete uvijek dobro naspava.
Nemoguće je prisilite se na odmor. San je spontano stanje. Pokušajte oblikovati djetetov bioritam i ukloniti ometajuće faktore.
Odredite čvrsta pravila kada dijete ide spavati. Ako se prije spavanja dijete igra sat ili dva, to će vam pomoći spriječiti stalne svađe oko toga je li već došlo vrijeme za spavanje ili nije.
U sobi gdje dijete spava ne smije se nalaziti televizor
Televizijski program se ne može gledati bez nadzora, a televizijski uređaj je jak izvor elektromagnetskog zračenja koje će djetetu ometati san. Sat vremena prije odlaska na spavanje dijete treba prekinuti gledanje televizije, igranje na računalu ili pisanje domaće zadaće.
Pobrinite se za da ujutro dijete ima dovoljno vremena da se razbudi
Prije spavanja pročitajte djetetu nešto ili mu predložite da samo čita zanimljivu knjigu. Čitanje ne samo da opušta, nego i potiče stvaranje novih veza u mozgu, nužnih za koncentraciju.
Takve rituale kao što je šalica smirujućeg biljnog čaja ili čaša toplog mlijeka prije spavanja pomažu da brže zaspimo.
Vrlo je važno da dijete koje uranja u san boravi u tišini. Ne odnosite se lakomisleno prema tom čimbeniku.
Ne zabrinjavajte se bude li dijete katkad imalo noćne more.
To je uobičajena pojava koja brzo prolazi.
Ako bez obzira na sve dosad pobrojano dijete bude imalo teškoća sa spavanjem, predložite mu da prije spavanja izvodi jednostavne vježbe opuštanja.
Nedostatak sna može uzrokovati zaboravljivost.
Pregledavanje gradiva prije spavanja primjetno pomaže na ispitivanju sljedeći dan. Tijekom noći gradivo se dobro utvrđuje u pamćenju.
Iz knjige Elene Kamarovsky “Tajne uspješnog učenja: Razvijamo pamćenje, ustrajnost i koncentraciju”
U suradnji s knjižarom za roditelje: Planet Zoe
