Nakon što oko treće godine dijete dobije sve mliječne zube i prestanu roditeljske brige oko toga kojim su redom rasli i jesu li svi na broju, a da se ne prisjećamo nervoze (i roditeljske i djetetove) prilikom njihova nicanja, već nakon pete godine dolazi do nove promjene.
Mliječni zubići se počinju klimati, a potom i ispadati, što je znak da će ubrzo krenuti nicanje trajnih zubi.
Što se događa u čeljusti?
U djetetovoj se čeljusti do treće godine nalazi dvadeset mliječnih zubića – osam sjekutića, četiri očnjaka i osam kutnjaka.
Približavanjem trenutka nicanja trajnih zubi, dolazi do resorpcije (“topljenja”) korijena mliječnog zuba te se on sve slabije drži, a ubrzo i ispada. Može se slobodno reći da su mliječni zubi svojevrsni “čuvari” mjesta svojim sljedbenicima odnosno trajnim zubićima. Proces zamjene svih mliječnih zuba trajnima otprilike traje do djetetove dvanaeste godine, kada se posljednji mliječni zubi (kutnjaci) zamjenjuju trajnim pretkutnjacima.
Redoslijed nicanja trajnih zubića
Između pete i sedme godine počinju nicati trajni zubi. Prvi niču trajni kutnjaci (tzv. šestice). Oni nemaju svojega mliječnog prethodnika, pa roditelji često ni ne primijete da je niknuo trajni zub. Značaj tog zuba iznimno je velik. Naime, on određuje smještaj ostalih zuba u nizu te visinu između gornje i donje čeljusti.
Približno u isto vrijeme počinje ispadanje donjih sjekutića, na čije mjesto dolaze trajni zubi. Između sedme i osme godine niču trajne dvojke, trojke između devete i desete,četvorke između desete i dvanaeste, a petice između desete i trinaeste godine.
S obzirom na navedeno, vidljivo je mliječne četvorke i petice dosta dugo ne ispadaju pa ih je važno
pravilno njegovat jer, kao što smo naveli, oni su “čuvari” mjesta trajnim zubima. Sedmica (drugi trajni kutnjak) niče oko dvanaeste godine. Takozvani umnjaci (treći kutnjak) ponekad uopće ni ne niknu, ili niknu puno kasnije.
Naravno da su navedene dobne granice samo okviri te nije neobično ni da zubi niknu ranije ili kasnije. Potpuna trajna denticija uključuje 32 zuba – osam sjekutića, četiri očnjaka, osam pretkutnjaka i dvanaest kutnjaka. S najkasnije četrnaest godina dijete bi trebalo imati sve trajne zube.
Razlika trajnih i mliječnih zuba
Mliječni zubi, kako ih i sam naziv opisuje, bijeli su i malo razmaknutiji, dok su trajni zubi žući i izraženijih morfoloških obilježja. Trajni su zubi ujedno i širi i veći od mliječnih pa se gube razmaci koji su ranije postojali dok su na njihovom mjestu stajali mliječni zubići.
Zašto čuvati mliječne zube ako će ionako ispasti?
I kod mliječnih zubića je moguća pojava karijesa, posebice kod djece koja dugo piju na bočicu te konzumiraju puno slatke hrane i napitaka.
Ako se karijes pojavi, zubić treba popraviti jer, osim što pokvareni mliječni zub itekako može boljeti, važno je zadržati taj zub jer on čuva mjesto svojem trajnom nasljedniku i zato se u pravilu nikada ne vadi.
Nasilnim vađenjem može se poremetiti prostor koji je potreban trajnim zubima. Da bi se spriječilo kvarenje mliječnih zubića, oralna higijena važna je od najranije dobi, kao i odlazak stomatologu na kontrolu svakih tri do šest mjeseci. Briga o mliječnim zubima i usvajanje navike oralne higijene zalog su za lijepe i zdrave trajne zube.
OVDJE saznajte i više o zubima vašeg djeteta
Bebini zubići: Kada izlaze, kojim redom i kada će ispasti
Kad bebi rastu zubići, nikome nije lako
Higijena zubića od prvih dana do prvih posjeta stomatologu
Kako očuvati trajne zubiće
Nakon što niknu, trajni su zubi prilično osjetljivi jer njihova caklina još nije u potpunosti očvrsnula. Tu oralna higijena postaje iznimno važna. Već navedena izraženija morfološka obilježja trajnih zubića zahtijevaju pravilno i temeljito četkanje kako bi se ostaci hrane uklonili iz usjeka i brazda koje tvore fisurni sustav.
Neka su djeca, odnosno ljudi, genetski skloniji izraženijim fisurama, što zbog težeg uklanjanja ostataka hrane pogoduje razmnožavanju bakterija i nastanku karijesa.
Preventivno pečaćenje fisura
Kako bi se to izbjeglo, te kao mjera zaštite trajnih zubića, provodi se pečaćenje fisura. Taj postupak ne zahtijeva svima mrsko “brušenje” i vrlo je čest u dječjoj stomatologiji.
Zub se očisti rotirajućom četkicom i pastom s ciljem uklanjanja naslaga s površine, nakon čega slijedi kemijska priprema površine cakline pomoću specijalne tekućine ili gela koji na zubu trebaju ostati oko pola minute.
Nakon toga zub se ispere i posuši te se na griznu plohu nanosi pečatna smola koja prodire duboko u jamice i brazde, te se stvrdnjava pomoću polimerizacijske lampe. Važno je naglasiti da se taj postupak provodi isključivo na zdravim zubima, i to onima koji su kompletno niknuli. Vrijeme u kojem se to čini je djetetova šesta ili sedma godina.
Najčešće se pečate prvi i drugi trajni kutnjaci, ali se mogu pečatiti i pretkutnjaci i mliječni kutnjaci ako se za to pokaže potreba.
Oralna higijena – put do zdravih zubića
Iznimno je važno djetetu od najranije dobi usaditi svijest o važnosti oralne higijene i redovitih odlazaka stomatologu koji ne smije biti bauk, kao i usvajanje pravilnih prehrambenih navika odnosno konzumiranja hrane i napitaka koji ne štete zubima. I naravno, ovdje se uzrečica “Bolje spriječiti nego liječiti” može primijeniti u punom smislu.
Piše: Wishmama
Fotografije: Pixabay
