Toplinski udar ili sunčanica – oprezno na suncu

Prekomjerno izlaganje suncu ne preporuča se zbog štetnog utjecaja na kožu i posljedica koje mogu biti vrlo ozbiljne. No nikako ne valja zanemariti još jedan problem koji donosi sunce i koji vam može pokvariti ljetovanje, posebice kada se radi o djeci.

Čak i kraći boravak na nesnosnim ljetnim vrućinama može uzrokovati toplinski udar ili sunčanicu. Radi se o posljedici djelovanja vanjske visoke temperature na organizam. Iako ljudski organizam posjeduje prirodni mehanizam regulacije tjelesne temperature, kad vanjska temperatura dosegne temperaturu tijela (oko 37°C), organizam se brani znojenjem i “izbacivanjem” topline kroz dišne puteve.

No ako je vlaga u zraku izrazito visoka, taj mehanizam ne funkcionira na uobičajen način te se tijelo ne može dovoljno brzo hladiti, odnosno isparavati znoj. Tada dolazi do razvoja sunčanice, kada, uz već spomenutu povišenu tjelesnu temperaturu, dolazi do ubrzanog disanja, pojačanog rada srca, opće slabosti popraćene mučninom pa čak i nesvjesticom. Krvni tlak pritom pada, puls je oslabljen, a površina kože postaje hladna i ljepljiva, nezdrave sive boje.

Važno je naglasiti da se sunčanica može razviti vrlo brzo, posebno ako je dijete aktivno na suncu, no simptomi “kasne” sunčanice ponekad dolaze i nekoliko sati nakon boravka na jakom suncu.

Kako prepoznati simptome kod djeteta?

Prva reakcija na sunce može se prepoznati po nagloj mučnini koja zahvati dijete – onemoćalost i vrtoglavica, pospanost, povraćanje… znaci su da se tijelo “pregrijalo”. Dijete postaje obliveno hladnim znojem, ekstremiteti su isprva topli pa postaju hladni i drhture.

Tjelesna temperatura uglavnom je povišena, no može se dogoditi i da bude normalna, što ne smije zavarati roditelje. Što je dijete manje, a simptomi izraženiji, to je mogućnost komplikacija veća.

Kod “kasne” sunčanice, simptomi se javljaju postepenije i kasnije i nisu toliko nagli, ali mogu duže potrajati. Tu ponekad može doći do zabune, odnosno roditelji mogu pomisliti da se radi o virozi jer dijete više nije izloženo suncu, a simptomi su prisutni. Dijete je vruće i zajapureno, muči ga nesanica i mučnina te razdražljivost, a tjelesna temperatura je povišena.

Prva pomoć

U slučaju nagle sunčanice dijete prvo treba skloniti sa sunca i smjestiti u rashlađeni prostor te ga razodjenuti. Ako je dijete jako “pregrijano”, dobro ga je omotati ručnikom ili nekom drugom tkaninom namočenom u hladnu vodu. Tekućinu treba nadoknađivati nuđenjem vode (ne prehladne) u manjim gutljajima.

Ako je moguće, dijete se može istuširati mlakom vodom te ga ostaviti da se osuši na zraku odnosno bez brisanja.

Ako je prisutna i povišena tjelesna temperatura, djetetu treba dati antipiretik (ako je dijete manje, čepić je dobar izbor jer će prije početi djelovati).

Nakon pružene prve pomoći, dijete se treba odmarati i spavati. Ponekad se roditelji boje pustiti dijete da spava kada dođe do sunčanice, no strah nije potreban. Odmor je više nego nužan, a san će svakako okrijepiti tijelo.

Naravno, i dok dijete spava potrebno je pratiti njegovu tjelesnu temperaturu te, ako je potrebno, ponoviti postupak skidanja antipiretikom prema uobičajenim pravilima kada je riječ o smanjivanju tjelesne temperature (antipiretik svaka četiri sata, a između tuširanje mlakom vodom).

Liječnička pomoć

Ako se simptomi ne povuku nakon primijenjene pomoći, uputno je obratiti se liječniku jer je moguće da je na pomolu neka druga bolest poput crijevne infekcije ili upale dišnih organa, što će liječnik najpreciznije dijagnosticirati.

Nadalje, ako je dijete izgubilo svijest te je nakon “buđenja” i dalje pospano i slabo responzivno, treba konzultirati liječnika. I nastavljeno povraćanje također je znak ozbiljnijih simptoma koje ne treba zanemariti.

Kako spriječiti sunčanicu

Slijedeći uobičajena pravila zaštite od sunca, pogotovo kada se radi o djeci, možete spriječiti da se dugoočekivani godišnji odmor pretvori u noćnu moru. Dakle, izbjegavanje izlaganja suncu između podneva i 16 sati prva je i osnovna “zapovijed”. I u jutarnjim i poslijepodnevnim satima dijete treba dobro zaštititi, odnosno namazati ga zaštitnom kremom te na glavu staviti šeširić.

Obična bijela lagana majica koja će zaštititi najizloženije dijelove tijela također je dodatna prikladna zaštita (naravno, uz zaštitnu kremu). Djetetu treba često nuditi tekućinu (čak i kada to ne traži), najbolje vodu, i to ne prehladnu. Jedna od čestih grešaka kojima svi pribjegavamo kako bismo se što prije rashladili je pijenje “ledene” vode.

No voda takve temperature kasnije će nas rashladiti nego umjereno hladna voda. Naime, takva tekućina će se prije “raspodijeliti” po tijelu i rashladiti ga, nego ona “ledena”. Rashlađivanje tijela osigurajte i pravilnom prehranom – laganija hrana raspoređena u više manjih obroka, temeljena na puno voća i povrća.

Naravno, sve se ove upute odnose i na odrasle osobe, pogotovo starije, te treba dobro paziti da sunce ne postane neprijatelj broj jedan, umjesto očekivane ljetne radosti.

Piše: Wishmama