Atopijski dermatitis – vodimo vas kroz drugi dio vodiča prim. Nives Pustišek

Nakon što smo vas kroz tekst Atopijski dermatitis prvi dio, autorice prim. Nives Pustišek, dr. med. spec. dermatolog i venerolog, subspecijalist dječje dermatologije, uveli u ovu ozbiljniju problematiku kože donosimo vam drugi dio vezan za atopijski dermatitis.

Njega kože kod atopijskog dermatitisa može biti vrlo zahtjevan

Njega atopijske kože je njega suhe kože i uključuje ispravno kupanje odnosno redovito nanošenje hidratantnih masti i krema (emolijensa).

Kupanje

> voda ne smije biti pretopla (topla voda pojačava svrbež)
> kupanje i tuširanje traje kratko – 5 do 10 minuta (dugo kupanje isušuje kožu)
> ne upotrebljavati sapune i pjenušave kupke (iritiraju i isušuju kožu te remete normalni pH kože)
> upotrebljavati dermokozmetičke proizvode, a to su medicinske uljne kupke i sindeti bogati uljima
> uljna kupka nakon kupanja se ne ispire, a višak vode nježno se skupi ručnikom (dijete se “potunka”), a na vlažnu kožu nanose kreme
> sindeti bogati uljima nanose se na vlažnu kožu, ostave nekoliko minuta i potom isperu
> izbjegavati jako brisanje i trljanje ručnikom

Hidratantne kreme i masti

> vlaže kožu
> obskrbljuju suhu kožu potrebnim lipidima
> sprječavaju prolazak alergena kroz kožu
> sprječavaju gubitak vode iz kože
> smanjuju potrebu za primjenom lokalnih kortikosteroida

Upotrebljavaju se redovito, najmanje dva puta dnevno. Izložene dijelove tijela, kao što su lice, šake, pregibi, mazati nekoliko puta tijekom dana. Kožu OBAVEZNO namazati nakon kupanja.

Masti su idealne za suhu atopijsku kožu. Budući da se teže razmazuju i mogu djelovati okluzivno (“koža teže diše”), preporučuje ih se nanositi na manja područja kože koja su jače suha.

Pogodne su za hladnije doba godine. Kreme se lakše razmazuju, sadrže više vode i pogodne su za veća područja kože. Losioni ili mlijeka imaju veću količinu vode koja hlapi te u konačnici djeluju isušujuće. Losioni su pogodni za tople ljetne mjesece kada masti i kreme djeluju okluzivno.

Terapija atopiskog dermatitisa – lokalna kortiksoteroidna terapija

U fazama pogoršanja, u dogovoru s dermatologom ili pedijatrom, u terapiju se uvode kreme ili masti koje sadrže derivate kortizona. Kortikosteroidi se nanose na ekceme, smiruju svrbež i crvenilo. Primjenjuju se prema uputama liječnika, UZ PISMENU EVIDENCIJU UPORABE I POTROŠNJE.

Često postavljano pitanje: Jesu li kortikosteroidi štetni za kožu?
Odgovor: Ako se troše kontrolirano, pod nadzorom liječnika, uz pismenu evidenciju uporabe i potrošnje (“dnevnik potrošnje”), siguran su oblik terapije. Vrlo brzo smiruju simptome atopijskog dermatitisa i poboljšavaju kvalitetu života.

Vlažni povoji

Na lokalizirane i izražene ekceme lokalna kortikosteroidna terapija se može nanjeti pod vlažni povoj (1. sloj: krema; 2. sloj: gaza natopljena fiziološkom otopinom; 3. sloj: fiksacija suhom gazom). Vlažni povoj se može držati tijekom noći i vrlo brzo dovodi do smirenja ekcema.

Lokalni imnosupresivi i imunomodulatori

Nova skupina lijekova koji djeluju tako da mjenjaju imunološki odgovor u koži. Njihova uporaba savjetuje se u djece starije od dvije godine.

Antibiotici

U slučajevima sekundarnih bakterijskih infekcija treba provesti lokalnu ili sistemnu antibiotsku terapiju. Često se primjenjuju i kreme u kombinaciji kortikosteroida i antibiotika, koji odlično smiruju ekceme.

Antihistaminici

U neke djece povoljno djeluju na smirenje svrbeža, osobito antihistaminici iz skupine sedativnih antihistaminika.

Drugi oblici terapije

Teži oblici atopijskog dermatitisa liječe se fototerapijom odnosno sistemnom imunosupresivnom terapijom.

Iz knjižice “ATOPIJSKI DERMATITIS VODIČ ZA DJECU I RODITELJE”.

Autor teksta: Prim. Nives Pustišek, dr. med. spec. dermatolog i venerolog, subspecijalist dječje dermatologije
Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva 16