Antioksidansi – jesu li nam doista potrebni?

Svaki dan u našem tijelu se odvija pravi mali rat za očuvanjem zdravlja i mladosti.

Slobodni radikali koji nastaju kao nusproizvod metabolizma, napadaju stanice našeg tijela i uzrokuju njihovo uništavanje. Protiv slobodnih radikala najvažniju ulogu imaju antioksidansi, zaštitnici zdravlja i ljepote.

Što su i kako nastaju slobodni radikali?

Slobodni radikali u našem organizmu nastaju svakodnevno, uslijed procesa oksidacije u kojem iz organskih spojeva (hrane) nastaje energija koja nam je neophodna za život. U procesima oksidacije glavnu ulogu ima kisik. Iako nam je neophodan za život, u povećenoj koncentraciji kisik u tkivima i organima može djelovati toksično. Naime, kisik ima svojstvo stvaranja reaktivnih kisikovih vrsta odnosno slobodnih radikala.

Slobodni radikali su molekule kisikovih spojeva s jednim ili više nesparenih (slobodnih) elektrona u svojoj vanjskoj ljusci, koji se nastoje što prije povezati u stabilniji spoj na način da „oduzmu“ elektron nekom drugom spoju. Elektrone često „oduzimaju“ bjelančevinama, lipidima i ugljikohidratima koji izgrađuju stanice u našem tijelu i tako pokreću štetnu reakciju koja se naziva oksidativni stres. Na taj način stanice gube svoj integritet i postaju oštećene ili potpuno nefunkcionalne. Slobodni radikali često se vežu čak i na naš genetski materijal (DNA molekule), čime uzrokuju teška oštećenja stanica.

Slobodni radikali se stalno prirodno stvaraju u našem tijelu i prirodno neutraliziraju, no problem nastaje kada se stvaraju većom brzinom nego što ih organizam stigne neutralizirati.

Tada dolazi do propadanja stanica i razvoja bolesti.

Antioksidansi – spasitelji od slobodnih radikala

Antioksidansi su molekule koje mogu spriječiti oksidaciju drugih molekula, drugim riječima oni doniraju jedan ili više elektrona slobodnom radikalu, čime ga stabiliziraju i sprječavaju pokretanje oksidativnog stresa koji uzrokuje oštećenje stanica.

Izdvajamo

Uloga antioksidansa je trostruka:
> Onemogućuju stvaranje novih slobodnih radikala.
> Neutraliziraju već nastale slobodne radikale.
> Popravljaju oštećenja na stanici nastala djelovanje slobodnih radikala.

Antioksidansi dokazano usporavaju starenje, snizuju količinu kolesterola, štite srce i krvne žile, smanjuju rizik od nastanka raka…

Antioksidansi u kozmetičkim preparatima

Koža, površinom najveći organ tijela (prosječno oko 2m²), predstavlja prvu liniju obrane organizma od štetnih čimbenika iz okoliša, stoga je najviše izložena stvaranju slobodnih radikala. Oni u koži uzrokuju iritacije i oštećenja stanica, a posebno vlakana koja izgrađuju srednji sloj kože (kolagen i elastin), zbog čega koža gubi svoju čvrstu strukturu i elastičnost te ubrzano stari.

Izdvajamo

> Upotreba antioksidansa u kozmetičkim preparatima sve učestalija
> Antioksidansi u kozmetičkim preparatima sprečavaju nastanak oksidativnog stresa kože koji uzorkuje oštećivanje stanica i prijevremeno starenje kože
> Antioksidansi čuvaju stabilnost kozmetičkih preparata jer sprečavaju oksidaciju lipida (biljnih ili mineralnih ulja), mirisa i drugih sirovina u reakciji s kisikom koja bi uzrokovala kvarenje proizvoda

U kozmetičkoj industriji od antioksidansa se najčešće koriste askorbinska kiselina (vitamin C), tokoferol (vitamin E), polifenoli i flavonoidi.

antioksidansi-1

Vrste antioksidansa

U prirodi postoji velik broj antioksidanata koji pomažu našem organizmu u neutralizaciji slobodnih radikala. Neki od njih se mogu sintetizirati u našem tijelu, ali većina se unosi putem prehrane.

Najvažnije skupine antioksidanata su vitamini, karotenoidi, flavonoidi i polifenoli. Među vitaminima su našem organizmu najvažniji vitamini C (askorbinska kiselina), E (tokoferol) i A (retinol).

Od karotenoida u iznimno snažne antioksidanse ubrajaju se astaksantin, beta-karoten, lutein i likopen, dok su u zadnje vrijeme najpopularniji flavonoidi tanini te kvercetin i resveratrol.
Polifenoli su iznimno važni zbog utjecaja na metaboličke procese, a jedan od njih je i klorgenična kiselina, najzastupljenija u zelenoj kavi.

Izvori antioksidansa

Antioksidansi se nalaze u većini namirnica svakodnevne prehrane, pogotovo voća, povrća i začina, no velik broj njih se procesima termičke obrade uništavaju. Stoga je preporuka većinu voća i povrća konzumirati sirovo ili kuhano pod parom, kako bi se očuvao maksimum njihove antioksidativne snage. Neke od namirnica s najvećim udjeloma antioksidanata su:

Voće
Borovnice, brusnice, jagode, maline, kupine, šljive, grožđe, citrusi (limun, naranča, mandarina, grejp, limeta), mango, kivi, crvena jabuka…

Povrće
Rajčica, mrkva, špinat, batat, brokula, artičoke, cvjetača, kupus, avokado, buća, luk, češnjak…

Začini
cimet, kurkuma, origano, kumin, peršin, bosiljak, kari, đumbir, papar, čili, korijander, kardamom, timijan, kadulja, metvica…

Ostale namirnice
Crno vino, zeleni i bijeli čaj, orašasto voće, hladno prešana biljna ulja (maslinovo, laneno, bućino…), plodovi mora…

Jesu li nam doista potrebni?
antioksidansi-2Antioksidanti su neophodni za normalno funkcioniranje našeg organizma, a njihov nedostatak neminovno dovodi do razvoja bolesti, često i tumora. Stoga danas stručnjaci bez iznimke preporučuju konzumaciju antioksidanasa kako bismo zaštitili organizam od starenja i bolesti.

Najbolji način za izgradnju zdravog plana prehrane jest konzumirati uravnotežene obroke i međuobroke sa širokim spektrom namirnica. Najmanje 2 šalice voća te 2,5 šalice povrća dnevno čine dobar početak prema životu punom zdravlja.

Ukoliko ste na niskokalorijskoj dijeti, u trudnoći, dojite ili jednostavno ne konzumirate dovoljno voća i povrća, dodaci prehrani bogati antioksidansima idealno su rješenje kako biste zadovoljili povećane potrebe organizma i zaštitili se od bolesti.

Tekst omogućila:
Sophia.hr