Pet najzdravijih kuhinja svijeta

Tajne najdugovječnijih naroda svijeta.

Sve veći broj mladih boluje od dijabetesa tipa 2, a 422 milijuna ljudi u svijetu bori se s ovom opakom bolešću. To je čak četiri puta više oboljelih naspram podataka iz 1980. godine, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Glavni krivac je loša prehrana i premalo kretanja. Na karti zemalja u kojima je najviše oboljelih prvo mjesto zauzima SAD, a Grčka, Italija i Belgija su pri kraju liste.

Stoga ne čudi da su najzdravije kuhinje svijeta mediteranska, nordijska, ali i japanska te zapadnoafrička. Iako je dio Mediterana, francusku kuhinju valja izdvojiti jer i dalje zbunjuje stručnjake blagotvornim djelovanjem.

Okusi Mediterana

Brojna israživanja pokazuju kako mediteranska kuhinja ima gotovo čaroban spoj namirnica za dobro zdravlje.

Svježe voće i povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, maslinovo ulje i riba te nezaobilazna čaša vina na dan, formula su dugovječnosti stanovnika mediteranskih zemalja. Uz takvu prehranu mozak dulje ostaje formi, a smanjuje se rizik od dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila.

mediteranska-kuhinja

Za’atar je mješavina začina koja se sastoji od sezama, sumaka, origana i majčine dušice. Odličan je dodatak pita kruhu ili pogačama te salatama.

Falafel, vegetarijanski specijalitet koji se radi od mljevenog boba ili slanutka, sadrži i mirisne začine poput peršina, korijandra i češnjaka. Pržene loptice poslužuju se uz namaz od sezama.

Dolme, koje se prvenstveno odnose na punjeno povrće, ali i voće te ribu, omiljen su specijalitet mediteranske kuhinje. Pune se patlidžani, tikvice, paprike i rajčice, a superzdravi su i nadjeveni listovi vinove loze.

Tzatziki je osvježavajući grčki umak od krastavaca. Priprema se od usitnjenih krastavaca, jogurta, češnjaka i limunovog soka, a finu aromu pružaju i metvica te papar.

Samurajska kuhinja

Japanci su jedni od najdugovječnijih naroda na svijetu zahvaljujući prehrani koja se temelji na zdravim masnoćama iz ribe i mesa. Umjesto brze ili gotove hrane, Japanci češće biraju rižu i jela od povrća. Izbjegavaju gazirane sokova i kavu, a čaj i vodu piju na litre.

japanska-kuhinja

Miso, fermentirana pasta od soje, ječma ili riže odličan je dodatak umacima, marinadama i juhama te zdrava zamjena za kupovne mješavine začina.

Umeboshi šljive, koje su zapravo prirodno ukiseljeni plodovi s drveta marelice, reguliraju probavu, štite jetru, uklanjaju umor i usporavaju starenje. Taj se ‘lijek samuraja’ koristi više od 2000 godina. Odličan je začin jelima od povrća, a slastan je dodatak mahunarkama i žitaricama.

Alge čiste organizam od toksina i nalaze se na vrhu ljestvice namirnica s najviše minerala. Osim u sushiju, odlične su pržene ili u juhama i varivima.

Matcha čaj je zbog svoje ljekovitosti i intenzivno zelene boje postao hit u cijelom svijetu. Dodaje se biskvitima i kremama te koristi u pripremi sladoleda.

Život na sjeveru

Na nordijskom jelovniku možete naći kruh od cjelovitog brašna, masnu ribu, proizvode od fermentiranog mlijeka, sir, korjenasto povrće i voće.

Zbog zastupljenosti zdravih žitarica u prehrani brže se zasititi, što umanjuje rizik od debljanja. Čest dodatak slatkim i slanim jelima je i bobičasto voće.

Budući da su sjevernoeuropski narodi u skupini najdugovječnijih, isplati ‘prepisati’ recepte od Šveđana, Danaca, Norvežana, Finaca ili Islanđana. Na popisu sastojaka za tradicionalna jela obvezno je povrće jarkih boja bogato antioksidansima.

sjeverna-kuhinja

Haringa ili sleđ je najbogatiji izvor omega-3 masnih kiselina, a priprema se na žaru ili jede dimljena, u salamuri te ukiseljena. Na sjeveru Europe omiljene su i riblje pite te kremaste morske juhe.

Šumske bobice odlične su u džemovima koji se poslužuju uz divljač te mesne okruglice. U sjevernoeuropskoj kuhinji koristi se čak pedeset vrsta bobica koje imaju ljekovito djelovanje.

Povrće je glavni izvor minerala i vitamina u nordijskoj kuhinji. Marinira se i kiseli kako bi bilo dostupno na stolovima tijekom cijele godine.

Ulje repice u nordijskoj kuhinji se koristi češće nego maslinovo. Izvrsno je za prženje jer ga odlikuje stabilnost na visokim temperaturama. Ono je odličan izvor vitamina E i omega-3 kiselina. Sprečava bolesti krvnih žila, čuva srce te održava kolesterol u ravnoteži.

Afričko blago u tanjuru

U zemljama zapadne Afrike također se dulje živi. Stručnjaci smatraju da je za to odgovorna prehrana koja se temelji na svježem voću, povrću i ribi bogatoj omega- 3 masnim kiselinama.

Zdrave kiseline smanjuju upalne procese koji se povezuju s bolestima srca, dijabetesom, artritisom i karcinomom. Osim toga, one pomažu u kontroli krvnog tlaka, ublažavaju bol u zglobovima i podižu raspoloženje.

Afrički korijen – jam, pirjana riba te jollof, tradicionalna delicija od riže s lukom, rajčicom i ljutim papričicama neka su od jela na kojima odrastaju djece u zemljama kao što su Mali, Čad, Senegal i Sierra Leone. Na zapadu Afrike riba se marinira na najrazličitije načine – u đumbiru, rajčici te s paprom.

africka-kuhinja

Jam u Africi je popularan kao krumpir u našem podneblju. Superzdravi gomolji pripremaju se na razne načine: kuhaju, prže, peku ili koriste u pripremi slastica.

Kus-kus je krupica od tvrde pšenice. Tradicionalno se kuha na pari i dodaje slatkim i slanim jelima.

U desertima se često kombinira s grožđicama. Kus-kus je zaštitnik srca i krvnih žila, obiluje vitaminima i mineralima, kao i antioksidansima.

Kikiriki je sveprisutan u afričkoj kuhinji. Dodaje se piletini, koristi za salate i oplemenjuje juhe. Bogat je resveratrolom, antioksidansom koji se nalazi u grožđu i crnom vinu.

Fufu se priprema se od slatkog krumpira i jama, a najviše podsjeća na palentu. Ovaj specijalitet narodne kuhinje tradicionalno se poslužuje uz juhu od orašastih plodova.

Paradoks o vinu i siru

Francuski paradoks godinama je zbunjivao znanstvenike. Kako narod kojem se prehrana temelji na zasićenim mastima iz sira, mesa i pekarskih proizvoda, može imati tako nisku stopu srčanih bolesti i pretilosti, pitaju se stručnjaci.

Jedan od odgovora na to pitanje je u malim porcijama. Dok pariški restoranu imaju normativ od 277 g po osobi, u SAD-u se penje do 346 g. Umjereno uživanje u vinu, tamna čokolada, maslinovo ulje i neprocesuirana hrana tajna su dugovječnosti.

franciuska-kuhinja

Puževi su odličan izvor magnezija i omega-3 masnih kiselina. Sadrže kalcij, a siromašni su kalorijama. U Francuskoj kuhinji ih obožavaju s maslacem, češnjakom i peršinom.

Ratatouille, provansalski specijalitet od povrća odličan je prilog, ali i glavno jelo. Ovaj klasik zadovoljava dnevnu potrebu za povrćem. Priprema se od paprika, patlidžana, tikvica, rajčica, uz dodatak luka i mediteranskih začina.

Salata niçoise injekcija je blagotvornih nutrijenata. Sadrži rajčice, kuhana jaja, tunu, masline i inćune. Neki kuhari dodaju i paprike, artičoke, mahune ili drugo sezonsko povrće. Slast duguje i osvježavajućem preljevu vinaigrette.

Vrste sira u Francuskoj malotko može izbrojiti. Neki tvrde da ih ima 400, drugi pak smatraju da ih ima više od tisuću.

Poslužuju se na kraju obroka, često umjesto deserta. Gastropisac, Jean-Anthelme Brillat-Savarin, rekao je: “Ručak koji završava bez sira je kao prekrasna žena bez jednog oka”.

Piše: Wishmama