Ljevkasta su prsa najčešći izraženi urođeni deformitet prsnog koša djece i adolescenata, a javljaju se s učestalošću od 1 : 400 do 1 : 1000 novorođene djece. Ta vrsta deformiteta čini 90% slučajeva deformiteta prsnog koša. Učestalost pectus carinatuma (kokošja prsa) jest 5 – 7%, a rascijepi prsne kosti vrlo rijetko se javljaju. Ljevkasta prsa još se nazivaju i udubljena prsa, postolarska prsa, pectus excavatum i pectus infundibuliforme. U 90% slučajeva deformitet je vidljiv u novorođenačkoj dobi i pogoršava se tijekom rasta, a najizraženiji je u doba puberteta i u adolescentno doba. Ponekad roditelji ne zamjećuju deformitet do adolescentne dobi, kada djeca postaju svjesna svog izgleda, pa sami zamijete deformitet i potraže liječničku pomoć.
Ljevkasta prsa očituju se udubljenjem tijela prsne kosti uz deformitet hrskavičnog dijela rebara na spoju s prsnom kosti. Prsna kost udubljena je prema kralježnici, s najizraženijim udubljenjem donje dvije trećine. Ponekad dva ili više rebara mogu biti međusobno spojena te tako nastaje izraženiji deformitet. Prva dva rebra i gornji dio u pravilu nisu deformirani, a najčešće izraženi deformitet je od četvrtog do devetog rebra sa svake strane. Deformitet može biti simetričan i asimetričan, a sam lijevak može biti plići ili dublji prema kralježnici. Deformitet može biti tako velik da je stražnji dio prsne kosti gotovo u kontaktu s kralježnicom. Udubljenje je veće kod asimetričnih deformiteta te je učestalije s desne strane. Rotacija prsne kosti može biti više ili manje izražena, s većom učestalošću prema desnoj strani prsnog koša, a ponekad prsni koš može biti rotiran čak do 90o. Ljevkasta prsa javljaju se s većom učestalošću u muškog spola, a omjer muškog i ženskog spola jest 3 : 1. Deformitet se javlja najčešće u bijele rase (94% zahvaćenih je bijela rasa). Prsni koš smanjenog je promjera u anteroposteriornom dijelu pa dolazi do pritiska na organe prsnog koša, osobito na srce. Kongenitalne srčane anomalije pojavljuju se u 1,5% djece s deformitetom prsnog koša, a u djece bez deformiteta one se javljaju s učestalošću od 0,17%.
Klinički izgled djece s ljevkastim prsima lako je prepoznatljiv. Prednji je dio prsnog koša uvučen, rebrani su lukovi izbočeni kao i trbuh, ramena i glava su u položaju prema naprijed, djeca su težinski najčešće ispod normalnog odnosa težine i visine te asteničnog izgleda (Slika 1., 2. i 3.). Astenični izgled zamijećen je u 24% bolesnika, skolioza u 20 – 28% bolesnika, a u 39% bolesnika prisutne su kronične bolesti dišnih puteva.
Uzrok nastanka samog deformiteta do danas nije jasna. U literaturi se navode cijele obitelji koje su liječene od ljevkastih prsiju, što bi ukazivalo na urođenu anomaliju, međutim u drugih bolesnika deformitet nije nikada zamijećen u obitelji. Obiteljska učestalost navodi se u 10 do 46% slučajeva. Deformitet nastaje zbog neujednačenog rasta u području kostohondralnog dijela rebara, a neujednačenim rastom objašnjava se i asimetrični deformitet. Danas se smatra da deformitet nastaje zbog promjena u osteogenezi i hondrogenezi. Deformitet se često javlja zajedno s ostalim urođenim promjenama – skoliozom u 20% bolesnika, sindaktilijom, Marfanovim sindromom ili Klippel-Feilovim sindromom.
Oko 90% roditelja zamijeti deformitet odmah nakon rođenja i tijekom prve godine života djeteta, ali vrlo rijetko mala djeca dolaze dječjem kirurgu zbog problema s ljevkastim prsima. Djeca te dobi nemaju psihičkih ni objektivnih tegoba. Psihički problemi nastaju polaskom u školu i u adolescentno doba, kada dolazi do izrazitog rasta i pogoršanja deformiteta. Objektivne tegobe nastaju prije adolescentne dobi, pa se bolesnici prvo javljaju liječnicima, a zatim i dječjem kirurgu. U slučaju jakih deformiteta indiciran je operativni zahvat po metodi Nuss koji se izvodi u cijelom svijetu tako i u Klinici za dječje bolesti Zagreb.
Autor: prim.dr.sci.Mirko Žganjer, dr. med., specijalist dječje kirurgije
Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva 16
Fotografija: Lighttruth
