Utječe li prehrana i na ponašanje djece?

Svakodnevno čujemo priče o vrckavoj, energičnoj ili hiperaktivnoj djeci.

Tim se pojmovima služimo u svakodnevnom govoru, a upotrebljavamo ih uglavnom u pozitivnom kontekstu (dijete je „živahno“, „veselo“, „znatiželjno“, …). Međutim, kada se radi o pretjerano aktivnom djetetu, koje uz to ima i problema s učenjem, svakodnevnim zadacima i aktivnostima, manjak pozornosti, nedostatak smisla za red, izraženu sklonost alergijama i ako često laže, vrlo je vjerojatno da se radi o sindromu smanjene pozornosti (SSP).

Kod SSP-a razlikujemo dvije varijante tog sindroma – hipoaktivni i hiperaktivni.

SSP-hipoaktivna djeca imaju sljedeće simptome: plahost, neupadljivost, plašljivost i plačljivost, nedruštvenost, unutarnji nemir i neusredotočenost, poremećaji i poteškoće pri učenju, vrlo niska razina samopouzdanja, neobjašnjiva potpuna rastrojenost.

SSP-hiperaktivna djeca pokazuju

Motorički nemir – hiperaktivnost u užem smislu riječi – govore bez prestanka, moraju sve dirati, nemirni, nervozni, nedostatna usredotočenost – sve započnu, ništa ne dovrše, ne slušaju gotovo nikada…. Često zanju pokazuju agresivnost u verbalnoj i tjelesnoj komunikaciji, nekomunikativnost, teško podnose prijekore i razočaranja, teško su pristupačni, pokazuju otpor prema obiteljskim i ostalim molbama/dužnostima.

Pokazuju se i emocionalni poremećaji poput iznenadne promjene raspoloženja, pretjerane reakcije na pozitivne i negativne događaje, poremećaje u koordinaciji, žaljenje na dosadu, sklonost alergijama i grlobolji, upadljivu osjetljivost na vremenske prilike, poremećaje spavanja i jedenja.

Važno je naglasiti da dijagnoza SSP-a ovisi o broju, učestalosti i jačini navedenih simptoma. Simptoma mora biti najmanje četiri i oni se moraju javljati često ili neprestano, da bi se postavila dijagnoza SSP.

Ono što se često ne spominje jest činjenica da su kod djece sa SSP-om česte i naglašene i mnoge pozitivne osobine kao na primjer: sposobnost oduševljavanja, izrazita kreativnost, spontana uslužnost, izrazita ljubav prema prirodi i životinjama, izražen osjećaj za pravednost.

Dugotrajni stres pojačava simptome SSP-a, a zadaci postavljeni pred dijete koji uzrokuju takav stres (na primjer zaduženja u školi), često iznose na vidjelo prve simptome SSP-a.

Kako današnja prehrana utječe na ponašanje djece?

Ponašanje djece odraz je brojnih faktora – utjecaja okoline, roditelja, odgoja, društvenih kretanja i navika (Internet, video igrice, …).

Uz te utjecaje, vrlo je snažan i sve češće dokazan i utjecaj prehrane modernog čovjeka na ponašanje djece, pa tako i na SSP.

U posljednjih 40 godina odigrale su se mnoge promjene u uzgoju stoke, žitarica, voća i povrća i još veće promjene u preradi tih sirovina u hranu koju konzumiramo.

Nekada prirodno, neinvazivno uzgojene životinje i biljke zamijenjene su intenzivnim stočarstvom, peradarstvom i poljoprivredom gdje se koriste brojne kemikalije (antibiotici, pesticidi, …).

Nadalje, u preradi tih sirovina u finalni proizvod (često višestruko prerađene prehrambene namirnice) koriste se razne umjetne boje, pojačivači okusa i ostali aditivi koji pridonose ukupnoj količini kemikalija koje unosimo u organizam svakodnevnom prehranom.

Te kemikalije se testiraju, no pojedinačno i kratkotrajno ,ali njihov zajednički utjecaj na organizam nije testiran. Prema zadnjim procjenama, čovjek današnjice, kroz 70 godina života, unese u organizam, samo kroz hranu, oko 50 kg kemikalija!

Takva hrana koja je industrijski visoko obrađena često je vrlo male nutritivne vrijednosti (manjak vitalnih sastojaka),a uz to i onečišćena mnoštvom kemijskih tvari iz poljoprivrede i iz prehrambene industrije.

Konzumiranjem takve, visoko procesuirane hrane na svakodnevnoj bazi, možemo uvelike utjecati na pogoršavanje SSP-a kod djece. Kako tome doskočiti?

Prehrana u terapiji SSP-a

Ovo su osnovna načela koja se preporučuju slijediti u prehrani djeteta sa SSP-om:

> obilje sirove hrane (voće, povrće, samoniklo bilje, klice)
> voće samo natašte
> što manje dodataka osnovnim namirnicama
> izbjegavati šećer, mlijeko i mliječne proizvode (osim maslaca i vrhnja)
> nikakve integralne žitarice, posebno izbjegavati zob
> vrlo malo jaja, orašastih plodova, mahunarki i svinjetine

Glavne odlike ovakve prehrane su napuštanje obezvrijeđene industrijski višestruko prerađene hrane i okretanje prirodnim, svježim namirnicama.

A evo i praktičnih savjeta za provođenje gore navedenih preporuka za prehranu

Sirova hrana

> udio u ukupnoj dnevnoj količini hrane = 25-50%
> uvijek prvo ponuditi djetetu nezačinjenu hranu; ako odbija, začiniti vrlo lagani, samo s prirodnim začinima
> izbjegavati: šumske gljive, cikla

Voće

> uvijek sirovo i natašte, nikada u kombinaciji s drugim namirnicama (iznimka: jabuka +mrkva)
> najmanje 20 minuta prije obroka ili 3 sata nakon obroka
> lubenicu jesti samo zasebno
> ne kombinirati vrlo kiselo i vrlo slatko voće
> preporučljivo: prijepodne davati samo voće
> dati prednost domaćem voću

Samoniklo bilje i klice

> dodaju se salatama, juhama i drugim jelima
> klice se konzumiraju sirove, osim onih od graha, soje, slanutka i graška (one se prije moraju termički obraditi i tek tada dodati u jelo)

Šećer

> izbjegavati sve industrijske vrste šećera (šećer, grožđani, voćni, sladni, mliječni, od šećerne trske,glukoza, melasa, sirup)
> posebnu pažnju obratiti na izbjegavanje skrivenih šećera, kojih je često puno više nego što bi ste očekivali – > napitci, pekarski proizvodi, slastice, pekmezi, kečap, konzervirano povrće, …
> koristiti sušeno voće, med, sirup od agave ili javora

Mlijeko i mliječni proizvodi

> izbjegavati sve osim maslaca, običnog jogurta, vrhnja i vrlo masnog sira (m.m.>50%) – navedeno davati u umjerenim količinama
> kako bi se osigurao dovoljan unos kalcija, uvrstiti u svakodnevnu prehranu: brokulu, kelj, koprivu, sušene smokve

Žitarice i kruh

> „miješani „ kruh umjesto integralnog
izrađivati kruh s dodatkom buče, mrkve ili krumpira
> zob potpuno izbjegavati
> konzumirati proso i heljdu
> najbolje integralne žitarice koje su proklijale!

Masti i ulja

DA: maslac, nestvrdnuta kokosova mast (za prženje), vrhnje, maslinovo i čičkovo ulje (neprerađeno!)
NE: margarin, rafinirana (prerađena)ulja

Meso i riba

> uz mesno jelo pojesti dovoljno povrća i salate
> konzumirati u popodnevnim satima, manje navečer
> kobasice – konzumirati samo one kose sadrže jedino sol i papar od začina i dodataka
> svinjetinu jesti vrlo često
> uvijek dati prednost mesu prirodno držanih i hranjenih životinja

Napitci

DA: voda, nezaslađeni biljni čajevi, nezaslađeni sokovi voća i povrća, napitak od jabučnog octa i meda
NE: gazirana pića, sokovi s dodatkom šećera, alkoholna pića

Tekst: Nina Ivičić, nutricionistica i aromaterapeutkinja