Prevelika osjetljivost kože na svjetlo i sunčeve zrake često se naziva „alergija na sunce“. Djeca koja imaju dijagnosticiranu ovakvu vrstu osjetljivosti na sunčevu svjetlost moraju izbjegavati prekomjerno izlaganje suncu, a najbolji rezultati se postižu postupnom izlaganju suncu u ranijim jutarnjim satima, uz korištenje krema sa zaštitnim faktorom.
Iako se ova vrsta osjetljivosti kod djece dosta rijetko pojavljuje postoje izrazito neugodni slučajevi kod genetske osjetljivosti na sunčevu svjetlost.
Iako se često spominje kao alergija na sunce ne radi o uobičajenoj alergiji. Ovaj poremećaj u funkcioniranju kože može imati nekoliko izvora a među najčešćim su utjecaj iz okoliša, kemijski uzročnici ili još uvijek nepoznati faktori.
Za veliku većinu slučajeva odgovorne su određene valne duljine, kao što su naprimjer cijeli vidljiv sunčev spektar te ultraljubičasto zračenje (UV). Najčešće se kod djece iskazuje osjetljivost na zrake dulje valne duljine kao što su UVA zrake.
Simptomi osjetljivosti mogu biti različiti ali obično se javlja osip na dijelu kože koje je izloženo suncu te izrazito crvenilo kože ili plikovi.
Uzroci osjetljivosti na svjetlost:
> Razne kožne bolesti> Genetski poremećaj kože
> Metabolizam
> Određene vrste lijekova koji mogu povećati osjetljivost kože na sunčevo svjetlo te čak i nakon kraćeg izlaganja suncu mogu izazvati jaku reakciju
> Kontakt s biljkama, bojama ili kemikalijama koje mogu izazvati osjetljivost na sunčevu svjetlost
Dijagnoza i liječenje
Dijagnozu za osjetljivost na sunčevu svjetlost mora postaviti dermatolog. Osjetljivost na svjetlost može se dijagnosticirati i pomoću metode foto testiranja te se bolest može utvrditi na osnovu opisa, obiteljske povijesti, fizičkog pregleda, laboratorijskih pretraga ili biopsijom kože.
Osip koji izbije na koži treba tretirati kao opeklinu tj. na zahvaćeno se mjesto treba staviti hladni oblog a po potrebi, kod težih slučajeva, mogu se uzeti i tablete protiv bolova.
Osim tableta, krema i preporučene terapije kao pomoć iz prirode preporučuje se beta karoten koji dokazano štiti i normalizira funkciju kože te potiče stvaranje melanina. Vitamin A treba se uzimati utočno propisanim dozama, a kod povećanog unosa koža može poprimiti žućkastu boju ili se mogu pojaviti dodatne nuspojave. Najbolji su prirodni izvori ovog vitamina poput ulja kokosa, sjemenki mrkve i pšeničnih klica.
Piše: Wishmama
