Elektronički mediji su postali dio svakodnevice.
U suvremenom svijetu gotovo je nemoguće zamisliti dan bez elektroničkih medija. Jutarnju kavu ispijamo uz računalo, čitajući e-mailove ili pregledavajući dnevne novosti. Dan nastavljamo jednako intenzivnim tempom. Glavnina poslovne komunikacije odvija se upravo zahvaljujući internetu i mobitelima koji nas čine vječito dostupnima i prijemljivim za nove informacije. Predvečer se „odmaramo“ pred ekranom televizora ili računala, a sljedećega dana iznova se vraćamo u začarani, električni krug.
Ovu činjenicu potvrđuju i istraživanja koja pokazuju da je prosječna osoba budna 15 sati i 45 minuta dnevno, a 45% tog vremena provede koristeći tehnologiju.
Uzmemo li u obzir navedene podatke, ne treba nas začuditi kako su djeca i mladi jednako (ako ne i više) uvučena u svijet tehnologije. Primjerice, jedno američko istraživanje pokazuje kako njihova djeca i mladi (u dobi od 8 do 18 godina) provode sedam i pol sati svaki dan u interakciji s novim medijima. Ova se brojka povećava na gotovo 11 sati, uzmemo li u obzir da mladi nerijetko koriste više medija istovremeno (primjerice, televizor, računalo i mobitel). U toj skupini najaktivniji korisnici su djeca od 11 do 14 godina koja provode i do 9 sati dnevno koristeći elektroničke uređaje.
Jednostavnom matematikom možemo izračunati kako djeca ove dobne skupine provode 63 sata (2,6 dana) tjedno koristeći tehnologiju!
Socijalizacija među mladima često je svedena na pisanje SMS poruka, telefonske razgovore i društvene mreže poput Facebooka. Prema podacima ove tvrtke, danas postoji više od milijardu korisničkih računa. Pritom je čak 584 milijuna korisnika svakodnevno aktivno a 604 milijuna korisnika pristupa Facebooku i putem mobitela.
Veliki broj ovih korisničkih računa pripada upravo mladima – 95% tinejdžera od 12 do 17 godina koristi internet, 81% ih koristi društvene mreže od čega 94% ima Facebook profil.
Iako je glavna namjena Facebooka i sličnih društvenih mreža uspostavljanje kontakta s prijateljima i poznanicima, podaci nam pokazuju kako se na listi naših prijatelja nalaze, prije svega, nepoznate osobe. Naime, prosječan broj Facebook prijatelja je 425 , dok u stvarnom životu poznajemo tek jednu od četiri osobe na svojoj listi. K tome, u brojnim istraživanjima ovoga tipa možemo naići na podatak da prosječna osoba na svojoj listi virtualnih prijatelja ima blisko poznanstvo s tek pet osoba, a ostalo su sporadični poznanici ili, kako gornje istraživanje pokazuje, čak i potpuni stranci.
Hrvati ne kasne za ovim svjetskim trendom; u Hrvatskoj postoji 563 tisuće Facebook korisnika, što će reći da čak 35% hrvatske populacije ima svoj Facebook profil. K tome, najčešći korisnici Facebooka su mladi, u dobi od 18 do 24 godine (31%).
Tekst: Marina Gabelica asistentica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
