Odgoj djeteta na skandinavski način

Roditelji koji žive u najsjevernijim krajevima Europe, odnosno zemljama Norveškoj, Danskoj, Švedskoj, Finskoj i na Islandu imaju potpuno drugačije metode u odgoju djece i potpuno različita razmišljanja oko istog u odnosu na ostatak Europe i svijeta.

Često čitamo o njihovom odgoju i njihovim načinima kako odgajati dijete i pitamo se po čemu se oni toliko razlikuju od nas.

Djetinjstvo za roditelje i dječje edukativno odgojne ustanove pa tako i one koji kroje zakon, na sjeveru Europe ima veoma važnu ulogu i mnogo važnije mjesto u kulturi nego u ostatku svijeta, jer su djeca u Skandinaviji veoma zaštićena i njihova prava su na prvom mjestu.

Skandinavsko društvo izuzetno poštuje djetinjstvo te podržava roditelje u poticanju svoje djece da žive slobodno i istražuju svijet oko sebe.

odgoj odgajanje djece

Formula uspješnog odgoja djece

Danska je u nekoliko navrata imenovana zemljom s najsretnijim narodom na svijetu i to nam mnogo toga govori.

Tome svakako pridonosi i način na koji Skandinavci svoju djecu odgajaju da budu odgovorni ljudi, maksimalno uključeni u uspješno društvo.

Ono što je zanimljivo za roditelje u tim zemljama je da se njihova tradicija često poklapa s istraživanjima u modernoj znanosti.

Samostalno igranje, preuzimanje rizika, nježna disciplina i provođenje puno vremena na svježem zraku samo su neka od obilježja odgoja u ovim zemljama.

Neke od zanimljivosti u skandinavskom odgoju

U Skandinavskim zemljama uobičajena je praksa da ostavljaju bebu da spava vani na svježem zraku bez obzira na vremenske uvjete.

djeca i bebe na snijegu

Svjež zrak je svakako dobar za imunitet i dobro utječe na krvni tlak, ublažava stres i povećava razinu serotonina – hormona sreće.
Prema istraživanjima, djeca na svježem zraku spavaju duže nego u zatvorenom prostoru.

Skandinavci su također veoma ozbiljni kada je u pitanju igranje na otvorenom bez obzira na to da li je vani kiša, snijeg, sunce ili vjetar.
Tako u Norveškoj postoji izreka koja kaže: ”Ne postoji loše vrijeme, samo loša odjeća”.

Roditelji u Skandinavskim zemljama svaki se dan pobrinu za to da se djeca igraju vani

Upravo povezivanje s okolišem i prirodom važan je dio njihove kulture. Koliko god drugima izgledalo i zvučalo “čudno”, često ćete tamo vidjeti sljedeći prizor: dok snijeg vani pada mama s lakoćom ostavlja svoju bebu u kolicima vani i ulazi u kafić popiti kavu, dok beba ispred spava. Dovesti će kolica točno ispred izloga kafića gdje se nalaze i druga djeca u kolicima.

odgoj djece na skandinavski

Druga zanimljivost je da u Švedskoj sva djeca idu u jaslice i vrtić

Roditelji najčešće djecu ostavljaju u jaslicama od godinu dana starosti, što je sasvim logično jer su tamo oba roditelja zaposlena i stoga im je potrebno.

Roditelji mogu iskoristiti 480 dana plaćenog dopusta u dvanaest godina

U Danskoj se majke potiču da djecu, od najranijeg uzrasta, ostavljaju na čuvanju jer smatraju da i majka mora imati vrijeme koje može posvetiti sebi.

U Finskoj djeca ne kreću prije sedme godine u školu kako bi im se omogućilo da imaju što više vremena za igru.

jednakost medu djecom djeca

Nedavno su istraživanja pokazala da odgađanje škole za malu djecu dramatično smanjuje hiperaktivnost i nepažnju.

Odustajanje od ranog školovanja ne znači da djeca ništa ne uče, jer djeca od prve do šeste godine idu u jaslice i vrtić gdje uživaju u igranju i nestrukturiranom učenju, što se smatra neophodnim za razvoj socijalnih vještina, kreativnosti i mašte.

Finci svoju ljubav prema djeci ne pokazuju kroz kupovinu skupih stvari, iako su jedna od najbogatijih nacija u Europi.

Čak znaju djeci kupovati polovnu odjeću jer je brzo prerastu, a budući se djeca jako puno igraju, najbitnije im je da je odjeća udobna i da ih ne sputava u igri.

Islandski roditelji svoju ljubav prema djeci iskazuju bodreći svoju djecu, oni to nazivaju “vitamin H” gdje slovo H označava riječ hros, što znači kompliment ili pohvala.

Island je također poznat po tečaju plivanja za bebe gdje roditelji prijavljuju svoju djecu već od tri mjeseca starosti.

U Norveškoj smatraju da je bitno da dijete od malih nogu bude uključeno u kolektiv, pa je i to jedan od razloga zašto malu djecu upisuju u jaslice.

Ono što je zanimljivo kod Danaca jeste činjenica da oni ne kritiziraju svoju djecu nego njihovo ponašanje, a ne hvale ih nekritički.
Primjerice, ako naprave nešto dobro, ne kažu “kako je pametan – na mene je”, nego pohvale njegov trud, napredak i zalaganje.

U Danskoj je također zabranjeno tjelesno kažnjavanje djece i njima je to nepojmljivo, a i vikanje je također rijetko.

Također, smatraju da s djecom treba razgovarati i o lošim stvarima, smrti, zlim ljudima i o tragedijama jer su i one sastavni dio života.

djeca i knjige i citanje

Tako zagovaraju da se djeci čitaju tužne Andersenove priče poput Ružnog pačeta i Male sirene jer se djecu o karakteru bolje uči kroz patnju nego kroz uspjeh.

Švedska je također bila prva zemlja koja je zabranila fizičko kažnjavanje djece, još davne 1979., iako mnogi smatraju da odgoj bez fizičkog kažnjavanja znači nedostatak discipline i popustljivost.

No, znanstvenici su već davno potvrdili da fizičko kažnjavanje može uzrokovati mnoge psihološke traume koje mogu dovesti do teške depresije pa čak i do suicida.

Još jedna stvar koja je također zanimljiva kod Skandinavaca jeste činjenica da su oni jako opušteni kada je u pitanju golo tijelo.
Djecu potiču da budu goli, kada god je to moguće. Njihova ideja je ta da podižu svijest kod djece i kod ljudi općenito da budu zadovoljni u svom tijelu i da znaju kako funkcionira.

odgoj djece

U Švedskoj mnogi roditelji zagovaraju jednakost spolova

Šveđani to rade tako što oblače djecu u unisex odjeću, emocije nikada ne dijele po spolu, također paze da zanimanja ne dijele na muška i ženska.

I to nije samo slučaj sa Švedskom, to se odnosi na sve zemlje sjeverne Europe, gdje se prema dječacima i djevojčicama ponašaju podjednako.

U švedskom obrazovnom sistemu 1998. godine donesen je zakon u kojem se zahtjeva da javne škole promiču rodno neutralne politike i takvo podučavanje.

kuhanje s djecom

I za kraj, ukratko ono što je istakla obiteljska terapeutkinja i autorica knjige “Danski odgoj djece” Iben Dissing Sandahl, i što je prepoznala prvenstveno kao danske metode u odgoju, kaže da se najlakše mogu sažeti početnim slovima engleske riječi “parent” – roditelj:

> play – igra, njoj se pridaje velika pažnja kako smo već o tome govorili.
> authenticity – autentičnost, djeci treba iskren roditelj, a ne savršen roditelj
> reframing – preoblikovanje, je vještina sagledavanja problema iz druge perspektive, na konstruktivniji način otprilike kao “ok, loše stvari se događaju ali koja je sad strategija?”
> empathy – empatija, o njoj se veoma vodi računa, nema kritiziranja nego je na prvom mjestu razumijevanje drugog djeteta
> no ultimatum – bez ultimatuma, nema ono “ako ne napraviš što sam rekao, nećeš više dobiti to i to”
> togetherness i hygge – zajedništvo u obitelji

Danci imaju jednu specifičnu riječ u svom rječniku, a to je riječ hygge koja nema direktnog prijevoda. Ona opisuje ugodu u obitelji za stolom i to je ono što je Dancima najvažnije.
Hygge, u ovom slučaju, znači sjediti sa svojom obitelji oko okruglog stola, raspravljati o malim i velikim životnim stvarima, komunicirati u pozitivnom ozračju s ljudima koji su nam najdraži i najbitniji u životu.

Takvu atmosferu Danci redovito stvaraju svaku večer nakon napornih poslova i to nije stvar slučaja, Dancima je hygge prioritet.
Obitelj zaista treba biti na prvom mjestu.

Zadovoljna mama