Kada i zašto djeca i odrasli posežu za grickalicama

Velika većina ljudi jede slatkiše i grickalice u gotovo svim prilikama, neovisno o tome jesu li gladni ili ne, bili u društvu ili sami, a posebno posežu za njima kada imaju loš dan i trebaju utjehu.

Slatkiši i grickalice su vrste namirnica odnosno prehrambeni proizvodi koji najčešće imaju izrazito visoku energetsku i vrlo nisku hranjivu vrijednost te ih se popularno naziva i namirnicama koje obiluju „praznim kalorijama“.

Nutricionistički i zdravstveno gledano nije preporučljivo konzumirati ovakvu vrstu hrane jer dobro uravnoteženom i raznolikom prehranom, koja ne uključuje slatkiše i grickalice, možemo dobiti sve potrebne nutrijente.

Prirodna potreba organizma za slatkišima i grickalicama ne postoji, pa se postavlja pitanje zašto nam se onda ovakva hrana toliko sviđa?

Odgovor leži u psihološkim i biološkim karakteristikama pojedine osobe i njezina organizma.

Ljudi se rađaju s posebnim afinitetom prema slatkim i slanim okusima.

Priroda se pobrinula da imamo sposobnost brzog prepoznavanja hrane koja ima visoko energetsko i nutritivno bogatstvo kao što je slatka, slana i masna hrana te da prepoznamo onu hranu koja može sadržavati otrov ili biti pokvarena, a koja je najčešće gorkog i kiselog okusa.

Važno je spomenuti i utjecaj emocionalnog stanja na izbor hrane, a to je osjećaj žudnje za pojedinom hranom ili okusima te izgovaranje rečenica poput „Baš mi se jede nešto slatko!“ ili „Mogli bismo nešto grickati“.

Još jedan od razloga zbog kojeg ponekad osjećamo potrebu za određenom vrstom hrane je i nedostatak pojedinih nutrijenata u organizmu.

Vitamini i minerali imaju važnu ulogu u održanju živčanog sustava zbog čega neuroemotivna neravnoteža, koja podrazumijeva neuobičajeno funkcioniranje živčanog sustava i promjene u ponašanju, vrlo često može biti posljedica njihova nedostatka ili neuravnoteženosti.

To ujedno potvrđuje koliko je prehrana povezana s našim osjećajima i psihološkim stanjima.

prehrana-voce

Hrana svih okusa, boja i tekstura danas je široko dostupna i jeftina, a naša iskonska naklonost prema slatkom i slanom, u kombinaciji s užurbanim životnim stilom, dovela je do neuravnoteženog unosa hrane te stvaranja loših prehrambenih navika.

Prekomjerno uživanje u slatkom i slanom dovodi do razvoja mnogih bolesti, koje značajno smanjuju kvalitetu života, kao što su pretilost, kardiovaskularna oboljenja, dijabetes i mnoge druge.

Istraživanja pokazazuju kako djevojčice svakodnevno konzumiraju puno više slatkiša u odnosu na dječake, a zabrinjavajuć je podatak koji je pokazao da čak 40,78 posto sedmaša konzumira slatkiše dva ili više puta dnevno.

Globalna zabrinutost za zdravlje ljudi, osobito mladih, rezultirala je velikim brojem nutricionističkih istraživanja kojima se utvrdila količina te razlozi konzumacije slatkiša i grickalica.

Iznenađuje činjenica da je najčešći razlog konzumacije grickalica i slatkiša glad odnosno njima se sve češće zamjenjuje obrok te u užurbanom životnom stilu postaju dijelom svakodnevice i načinom prehrane.

Percepcija slatkiša i grickalica kao obroka, a ne kao međuobroka ili deserta opasna je za zdravlje i narušava kvalitetu života.

Ponekad je vrlo teško uz ubrzani tempo života pridržavati se naputaka nutricionista, stoga je edukacija o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani te usvajanje zdravih životnih navika od malih nogu iznimno važna.

Autor: dr.sc. Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh.