Ružica Čerkez u intervjuu otkriva zlatna pravila trudničke i dječje prehrane

Kako se razvija ljubav djece prema dobroj i zdravoj prehrani, koji su preduvjeti da bi trudnica, majka i dijete, odnosno cijela obitelj bila zdrava, zašto se sve više djece rađa s disbalansom crijevne flore i još mnoge interesantne odgovore dobili smo stručnjakinje za prehranu Ružice Čerkez..

W: Od koje dobi mogu doći i djeca u Vaš Centar Biram zdravlje?
Nema ograničenja, roditelji ih mogu dovesti bez obzira na starost. Što ranije krenu voditi računa što im djeca jedu, to bolje!

W: Što je i zašto je važno da žene u trudnoći počnu voditi brigu oko prehrane?
Hrana je jedan od izvora energije za naše tijelo. U trudnoći je povećana potreba za hranjivim tvarima te trudnice moraju osigurati unos svih potrebnih hranjivih tvari za rast i razvoj djeteta, a i za svoje zdravlje.
To su: proteini, UH, masti, minerali, vitamini, fitonutrijenti te voda. Svakodnevnim unosom ovih sastojaka će se osigurati nesmetan razvitak bebe u majčinoj utrobi.

W: Kako ublažiti PMS i da li ga žene u trudnoći osjećaju bez obzira što nemaju ciklus?
PMS se može ublažiti izbacivanjem nezdravih navika iz svog života . Poraditi na zdravijoj hrani, izbjegavanju stresa, boravak u prirodi, vježbe opuštanja. Da li se mogu osjećati simptomi PMS u trudnoći? Nemam informacije o tome.

W: Koliko dugo bi se žena trebala odmarati nakon poroda i koja prehrana je tada najpreporučljivija?
To je individualno i to će najbolje savjetovati njezin liječnik svakoj rodilji. Što se tiče prehrane jako je važno što mama jede jer sve se to kroz mlijeko prenosi na bebu. Mama treba jesti lako probavljivu hranu, svježe sezonske namirnice. Meso, ribu, jaja, sir, jogurt, voće, povrće, sjemenke. Piti dosta tekućine.

W: Zašto je sve više djece bolesno ili se već rađaju s određenim problemima?
Jedan od uzroka može biti zdravlje mama u toku trudnoće ili čak i prije trudnoće. Dijete raste u majci i hrani se onako kako se i mama hrani. Ukoliko majka puši ili konzumira alkohol, sve se preko posteljice prenosi na bebu.

U toku poroda, prolaskom kroz porođajni kanal dijete udahne maminu mikrofloru i to je prvo cijepljenje. Crijeva djeteta koja su do tada bila sterilna bivaju nastanjena crijevnom florom koju su dobila od mame. Ukoliko mama ima poremećaj crijevne flore, tako će imati i beba.

W: U porastu su respiratorne bolesti, kako u odraslih još više kod djece?
Kako ih već trudnice mogu prevenirati, a kako se one mogu ublažiti ili možda potpuno izliječiti kod djece? Trudnice mogu utjecati na zdravlje svog budućeg djeteta svojim zdravim načinom života, hranom koju jedu.

To sve utječe na dobru tjelesnu kondiciju novorođene bebe .Na taj način se beba bolje bori protiv bakterija i virusa kojima može biti izložena te umanjiti respiratorne probleme. Zdrava prehrana djece ,boravak na zraku, prozračivanje soba gdje djeca spavaju sve to utječe na njihov bolji imunitet. Djeca koja razviju dobar imunitet bit će u boljoj poziciji u borbi protiv respiratornih bolesti.

W: Kaže se da zdrava majka rađa zdravo dijete. Koje bi sve pripreme trebalo napraviti kada se planira roditeljstvo? Što preporučujete budućim roditeljima naročito trudnicama, a kasnije dojiljama?
Pa, za roditeljstvo se treba pripremiti. Bilo bi idealno napraviti temeljiti detoks organizma, popraviti crijeva ako tu ima problema (vjetrovi, napuhnutost, neredovita stolica), uzimati svježe, sezonske, eko namirnice.

Buduća majka treba voditi računa da će njeno tijelo biti prvih 9 mjeseci dom za njeno dijete, a kasnije izvor hrane pri dojenju. Zato mora paziti što jede, što stavlja na kožu. Paziti u trudnoći da ne bude izložena duhanskom dimu, nikakvim kemikalijama. Svi ti toksini mogu doći do bebe kroz posteljicu i uzrokovati razne bolesti.

W: Kako dolazi do sve prisutnijeg disbalansa crijevne flore kod djece i kako se ona regulira?
Rođenjem beba udahne majčinu mikrofloru, takvu kakva je.
Ako je s majčinim crijevima bilo sve u redu, tako će biti i bebi.
U majčinu mlijeku su prisutne dobre bakterije te beba tako dobiva dodatne dobre bakterije. Crijevna flora se kasnije može pogoršati uzimanjem antibiotika koji neselektivno unište sve bakterije u crijevima,i dobre i loše.

Ali antibiotik ne djeluje na gljivice (Candida albicans),tako da dolazi do rasta patogenih gljivica.
Te gljivice su redovno prisutne u crijevima ,ali su ih dobre bakterije držale pod kontrolom.

Sad kad nema više dobrih bakterija, one se prekomjerno namnože. Candida luči toksine koji mogu izazvati razne bolesti. Disbalans crijevne flore se regulira uzimanjem probiotika i anti Candida dijetom. Može pomoći i fermentirana hrana: domaći jogurt, kefir, kiseli kupus, sok od kupusa.

W: Velika većina djece nema razvijen apetit prema povrću ili nekim nazovimo ih zdravim namirnicama? Da li vam dolaze roditelji s problemima neuhranjene djece i kako onda to rješavate?
Djeca vole slatke stvari, a to potiče razvoj gljivica. Ako dijete ima disbalans crijevne flore to može dovesti do neuhranjenosti jer patogene vrste mikroorganizama u njihovim crijevima im kradu većinu hranjivih tvari koje pojedu.

Potrebno je iz temelja promijeniti način prehrane djeteta,izbaciti šećer te ubaciti povrće, meso, ribu, jaja. To nije lako postići,znam.
Jedan od trikova kako dobiti da dijete jede više povrća jest juha od povrća gdje se skuhano povrće izmiksa štapnim mikserom i dobije se tekuće povrće, a djeci fino za jesti.

Unutra se mogu izmiksati i skuhani komadi mesa i imate kompletan hranjiv obrok. Ujutro se mogu raditi smoothie napitci od svježeg lisnatog povrća, voća, sjemenki.
Djeca to vole,
a dobiju puno više hranjivih tvari od raznih kombinacija doručka iz vrećice. Cijediti im prirodne sokove od voća,ne navikavati ih na kupovne sirupe pune šećera.

W: Što bi djeca zapravo u kojim dobnim skupinama trebala jesti?
Ujutro – smoothie, za doručak – kruh, jaja, sir, jogurt. Međuobrok – voće (mala djeca kašice od voća) a za ručak – juha (od kostiju, od povrća) meso, povrće, salata, riža s povrćem. Međuobrok – voće, zeleni sokovi. Večera – riba, povrće. Obroke prilagoditi uzrastu djece, za male izmiksati. Najveću uslugu za zdravlje i budućnost svog djeteta ćete načiniti ako mu ne dajete jesti nikakvu zapakiranu hranu,
ništa što je prošlo industrijsku obradu i zapakirano u vrećicu spremno za jesti!!

Autor: Diana Mikloš