Vjerojatno ste se mnogo puta zapitali ili su vas upitala vaša djeca kako su dani i mjeseci dobili svoja imena?
Nekoć su u Velikoj Britaniji dani u tjednu dobili su nazive po nebeskim tijelima bogova.
Tako je nedjelja (Sunday) bila dan sunca (Sun), a ponedjeljak (Monday) dan Mjeseca (Moon).
Čini se da je utorak (Tuesday) dobio ime po bogu ratniku imenom Tiw, srijeda (Wednesday) po Odinu, glavnom bogu.
Četvrtak (Thursday) je dobio ime po Thoru, teutonskom bogu grmljavine, a subota (Saturday) je bila dan Saturna, planeta i rimskog boga poljoprivrede.
Imena su u Velikoj Britaniji prevladala i nakon njezina preobraćanja na kršćanstvo, iako je na drugim mjestima u Europi i crkvena terminologija ponekad pobijedila nad poganskim prethodnicima.
U Francuskoj je, primjerice, nedjelja, dimanche, a u Portugalu domingo. Obje riječi znače Dan Gospodnji.
Mjeseci u godini zasnivaju se na rimskom modelu:
Siječanj Januar – Jan, bog kućnih pragova i novih početaka
Veljača Februar – od februum, pročišćenje, mjesec ritualnog čišćenja
Ožujak Mart – od Mars, bog rata
Travanj April – od aperire, otvoriti, mjesec otvaranja lišća
Svibanj Maj – Maja, božica rasta
Lipanj Juni – Junona, božica i Jupiterova žena
Srpanj Juli – od Julije Cezar, koji je reorganizirao kalendar
Kolovoz August – od cara Augusta
Rujan Septembar – od septem, sedam
Listopad Oktobar – od octo, osam
Studeni Novembar – od novem, devet
Prosinac Decembar – od decem, deset
Stari Rimljani su mjesece brojali od ožujka, prvog mjeseca starorimskog kalendara.
Dani u tjednu
Znate li kako su nastala imena dana u tjednu?
Tjedan broji sedam dana i svaki dan ima svoje neko svoje ime, a običaj je da tjedan započinjemo s ponedjeljkom.
PONEDJELJAK
Prije pojave kršćanstva ponedjeljak je bio drugi dan u tjednu, iza nedjelje i bio je posvećen Mjesecu (Luna dies) pa je otuda i dobio ime u romanskim jezicima ”Iunedi”. Kod slovenskih naroda ovaj je dan dobio ime po riječima “poslije nedjelje”.
UTORAK
Utorak je nekoć bio posvećen bogu Marsu pa je tako i nazivan ”Mars dies”, odnosno u romanskim jezicima “mardi”. Kod nas je dobio ime po staroslavenskoj riječi “vtori” – drugi.
SRIJEDA
Srijeda je bio obično sajmeni dan, dan posvećena trgovini, odnosno bogu trgovine Merkuru. Naziv je tome odgovarao – ”MercuriusDies”. Kod nas je srijeda dobila ime zato što pada u ”sred tjedna”.
ČETVRTAK
Stoga što broji četvrti dan u tjednu dobiva i svoje ime. Kod starih Slavena nazivan je imenom Perun – dan nazvan po vrhovnom bogu Perunu, zato je smatran najsretnijim danom za sve poslove, a posebno zbog počeka poljskih radova pa ga mnogi i dan danas nazivaju zeleni četvrtak.
PETAK
Petak je peti dan u tjednu i zato se tako zove. U starom Rimu bio je posvećen boginji Veneri pa je bio nazivan ”VenerDies” ili,u romanskim jezicima, Venerdi”.
SUBOTA
Po gregorijanskom kalendaru subota je šesti dan u tjednu, a ime je dobio od hebrejske riječi ”shabat” što znači sveti odmor zbog toga što je u nekih naroda to dan odmora, odnosno posljednji dan u tjednu. Kod Rimljana taj je dan bio je posvećen bogu Saturnu, a prema nekim vjerovanjima tog dana ne bi trebali započinjati nikave poslove.
NEDJELJA
Po današnjem kalendaru nedjelja se smatra posljednjim danom u tjednu. Taj je dan rimski car Konstantin uveo kao praznični dan, dakle dan kada nitko ne bi trebao raditi. Kod slavenskih naroda taj je dan dobio ime po zabrani rada, odnosno delanja. Otuda i ime ”ne djela”, odnosno dan kada se ne dela!
