Uskrsni običaji u svijetu

Od skrivanja jaja u vrtovima SAD-a, čitanje kriminalističkih romana u Norveškoj te o drugim tradicionalnim uskršnjim običajima za blagdansko jutro pročitajte.

Najučestaliji običaj na Uskrs darivanje je obojenih i ukrašenih jaja članovima obitelji i prijateljima. Ova praksa zapravo je poganski običaj što datira od starih Egipćana i Perzijanaca koji su jaja razmjenjivali uoči proljeća kao simbol novog života i plodnosti. Kalendarsko preklapanje početka proljeća i Uskrsa nagnala je kršćane da s vremenom prigrle tu aktivnost, pa u njoj danas uživaju gotovo sve nacije koje slave ovaj blagdan.

Hrvatska kulturna baština bilježi razmjenu pisanica kao simbola ljubavi među zaručnicima. Uskrsna jaja davala su se i u zalog plodne poljoprivredne godine, ili kao znak vjernosti i privrženosti među prijateljima.

U Sjedinjenim Američkim Državama tradicionalno se priređuje lov na uskršnje pisanice koji uključuje skrivanje jaja, čokoladnih zečića i sličnih poslastica u kući i vrtu, kao i dječju potragu za njima.

pisanice

U Škotskoj i Njemačkoj popularno je kotrljanje obojenih jaja niz brežuljak, a pobjednik je ona osoba čije jaje prvo stigne do cilja – neoštećeno.

U Velikoj Britaniji raširen je i običaj plesa s pisanicama – jaja se polože na zemlju, a plesači se kreću među njima s ciljem da niti jednu ne oštete tijekom izvedbe.

Pisanice se koriste i u igri bacanja u zrak što je čest običaj u Francuskoj, te u igri kuckanja dvaju jaja koja je popularna među slavenskim narodima.

S obzirom da Uskrsu prethodi četrdesetodnevni period korizme, koji karakterizira post i nemrs, uz najvažniji kršćanski blagdan uglavnom se veže i priprema brojnih zasitnih specijaliteta.

shutterstock_70274677

Janjetina je glavna vladarica na grčkim blagdanskim stolovima, gdje se jede sve od pečenja do juhe Mayeritsa koja je napravljena od iznutrica ove životinje.

U skandinavskim zemljama popularan je švedski stol s nizom delikatesa poput haringi i lososa, dok većina zemalja blaguje uskršnju šunku, pečenu puricu te razne priloge s dodatkom rotkvica i hrena.

Čitanje kriminalističkih romana i gledanje filmova istog žanra – neobičan je, ali popularan običaj u Norveškoj tijekom uskršnjih praznika, koji u ovoj europskoj zemlji počinju pet dana uoči Uskrsa. Televizijske postaje emitiraju serije i filmove napravljene po književnim predlošcima Agathe Christie, a izdavači planirano izbacuju na tržište romane ovoga žanra. Pretpostavlja se da je običaj konzumiranja krimića povezan s Isusovim nasilnim pogubljenjem.

Najveća rekonstrukcija Isusovog križnog puta, pak, odvija se u meksičkom gradu Iztapalapi, u kojoj sudjeluje petstotinjak glumaca i oko milijun posjetitelja. Sve je započelo 1833. godine, kad je gradom harala epidemija kolere koja je odnijela brojne živote. Nakon uprizorenja križnog puta, širenje bolesti je tajanstveno prekinuto, a novi običaj je rođen.

Izvor: Wish.hr