Rak dojke nije isključivo problem žena, iako se samo 1% svih otkrivenih dijagnoza odnosi na muškarce. Jedan od glavnih problema kod raka dojke je odsustvo simptoma i boli kod velikog broja pacijentica u ranom stadiju razvoja bolesti. Kada se pojave simptomi i uoče promjene kao što su uvlačenje bradavica, pojava kvržica, promjene na koži dojke riječ je o uznapredovalom karcinomu.
Stanice u ženskim grudima su aktivne te se u potpunosti razviju tek po prvoj trudnoći. Kako bi se smanjio rizik od pojave raka dojke, preporučuje se dojenje na duži vremenski period jer se kod žena koje su dojile manje od godinu dana nisu primijetile dobrobiti dojenja. Prilikom dojenja broj menstrualnih ciklusa je manji, a time i proizvodnja ženskog spolnog hormona estrogena. Do svog potpunog razvoja stanice u dojci su izrazito osjetljive na razinu estrogena. Kod muškaraca nivo i utjecaj ovog hormona je jako mali, a stanice u dojci nisu aktivne.
Statistički promatrano veći rizik za rak dojke, s izuzetkom genetskih uzroka, imaju žene koje:
> prvi puta rađaju nakon tridesete godine
> imaju višu razinu estrogena
> u menopauzi su a imaju povišenu tjelesnu masu
> tijekom djetinjstva su bile pretile
> žene koje su rano dobile menstrualni ciklus
> koje su koristile terapiju hormonima tj. koje koriste nadomjestke za nadoknadu estrogena
> konzumiraju alkohol i cigarete u adolescenciji
> koje su bile izložene ionizirajućem zračenju
> nemaju naviku zdrave prehrane
> sjede u uredu i nemaju značajniju tjelesnu aktivnost
> koje su više od prosjeka
Navedeni podaci su visoki prema statistici, no ipak za pojedine tvrdnje znanstvenici tek moraju otkriti pravi razlog.
Činjenica je kako ženski nasljednici čije je porijeklo iz područja s niskom stopom raka dojke nakon nekoliko generacija imaju iste predispozicije kao i autohtono stanovništvo ipak je najveći faktor za rizik od raka dojke stil života i prehrambena komponenta. Ako isključimo genetske utjecaje, čini se kako prehrana kod žena ima najveći utjecaj na pojavu raka dojke. Pri tome posebno pretilost može igrati ulogu u povećanju od rizika jer masne stanice stimuliraju proizvodnju estrogena.
Izdvojeno:
> Žene koje češće koriste maslinovo ulje u prehrani imaju manji rizik od obolijevanjaPrehrana u ulozi preventive
Prehrana bogata namirnicama s manjim udjelom masnoća može pridonijeti smanjenju rizika od obolijevanja. Primijećena je poveznica između manje unosa povrća i veće pojave raka dojke. Špinat kao i kelj i kupus spadaju u porodicu tamno zelenog bilja koje su bogate folnom kiselinom, vlaknima i vitaminima koji svojim utjecajem smanjuju višak estrogena. Na popisu namirnica koje mogu pridonijeti sprečavanju pojave raka je i leća.
Nutritivna vrijednost lososa pomaže u sprečavanju rasta i širenju raka. Posebice je djelotvoran ako se udruži s cjelovitim žitaricama, jajima i biljnim klicama.
Osim povrća češća konzumacija gljiva u redovnoj prehrani može dovesti do manjeg postotka broja pojave raka dojke.
Nar je jedan od namirnica koje u svojim košticama skriva antioksidans koji može pridonijeti usporavanju raka a orašaste namirnice kao i borovnice imaju povoljne omjere zasićenih kiselina i antioksidansa koji sprječavaju rast ove opake bolesti.
Veliki utjecaj na sprječavanje nastanka raka dojke imaju i vitamini C, A i D.
