Tajne najdugovječnijih naroda svijeta.
Sve veći broj mladih boluje od dijabetesa tipa 2, a 422 milijuna ljudi u svijetu bori se s ovom opakom bolešću. To je čak četiri puta više oboljelih naspram podataka iz 1980. godine, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Glavni krivac je loša prehrana i premalo kretanja. Na karti zemalja u kojima je najviše oboljelih prvo mjesto zauzima SAD, a Grčka, Italija i Belgija su pri kraju liste.
Stoga ne čudi da su najzdravije kuhinje svijeta mediteranska, nordijska, ali i japanska te zapadnoafrička. Iako je dio Mediterana, francusku kuhinju valja izdvojiti jer i dalje zbunjuje stručnjake blagotvornim djelovanjem.
Okusi Mediterana
Brojna israživanja pokazuju kako mediteranska kuhinja ima gotovo čaroban spoj namirnica za dobro zdravlje.
Svježe voće i povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, maslinovo ulje i riba te nezaobilazna čaša vina na dan, formula su dugovječnosti stanovnika mediteranskih zemalja.
Uz takvu prehranu mozak dulje ostaje formi, a smanjuje se rizik od dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila.
Za’atar je mješavina začina koja se sastoji od sezama, sumaka, origana i majčine dušice. Odličan je dodatak pita kruhu ili pogačama te salatama.
Falafel, vegetarijanski specijalitet koji se radi od mljevenog boba ili slanutka, sadrži i mirisne začine poput peršina, korijandra i češnjaka. Pržene loptice poslužuju se uz namaz od sezama.
Dolme, koje se prvenstveno odnose na punjeno povrće, ali i voće te ribu, omiljen su specijalitet mediteranske kuhinje. Pune se patlidžani, tikvice, paprike i rajčice, a superzdravi su i nadjeveni listovi vinove loze.
Tzatziki je osvježavajući grčki umak od krastavaca. Priprema se od usitnjenih krastavaca, jogurta, češnjaka i limunovog soka, a finu aromu pružaju i metvica te papar.
Samurajska kuhinja
Japanci su jedni od najdugovječnijih naroda na svijetu zahvaljujući prehrani koja se temelji na zdravim masnoćama iz ribe i mesa. Umjesto brze ili gotove hrane, Japanci češće biraju rižu i jela od povrća. Izbjegavaju gazirane sokova i kavu, a čaj i vodu piju na litre.
Miso, fermentirana pasta od soje, ječma ili riže odličan je dodatak umacima, marinadama i juhama te zdrava zamjena za kupovne mješavine začina.
Umeboshi šljive, koje su zapravo prirodno ukiseljeni plodovi s drveta marelice, reguliraju probavu, štite jetru, uklanjaju umor i usporavaju starenje. Taj se ‘lijek samuraja’ koristi više od 2000 godina. Odličan je začin jelima od povrća, a slastan je dodatak mahunarkama i žitaricama.
Alge čiste organizam od toksina i nalaze se na vrhu ljestvice namirnica s najviše minerala. Osim u sushiju, odlične su pržene ili u juhama i varivima.
Matcha čaj je zbog svoje ljekovitosti i intenzivno zelene boje postao hit u cijelom svijetu. Dodaje se biskvitima i kremama te koristi u pripremi sladoleda.
Život na sjeveru
Na nordijskom jelovniku možete naći kruh od cjelovitog brašna, masnu ribu, proizvode od fermentiranog mlijeka, sir, korjenasto povrće i voće.
Zbog zastupljenosti zdravih žitarica u prehrani brže se zasititi, što umanjuje rizik od debljanja. Čest dodatak slatkim i slanim jelima je i bobičasto voće.
Budući da su sjevernoeuropski narodi u skupini najdugovječnijih, isplati ‘prepisati’ recepte od Šveđana, Danaca, Norvežana, Finaca ili Islanđana. Na popisu sastojaka za tradicionalna jela obvezno je povrće jarkih boja bogato antioksidansima.
Haringa ili sleđ je najbogatiji izvor omega-3 masnih kiselina, a priprema se na žaru ili jede dimljena, u salamuri te ukiseljena. Na sjeveru Europe omiljene su i riblje pite te kremaste morske juhe.
Šumske bobice odlične su u džemovima koji se poslužuju uz divljač te mesne okruglice. U sjevernoeuropskoj kuhinji koristi se čak pedeset vrsta bobica koje imaju ljekovito djelovanje.
Povrće je glavni izvor minerala i vitamina u nordijskoj kuhinji. Marinira se i kiseli kako bi bilo dostupno na stolovima tijekom cijele godine.
Ulje repice u nordijskoj kuhinji se koristi češće nego maslinovo. Izvrsno je za prženje jer ga odlikuje stabilnost na visokim temperaturama. Ono je odličan izvor vitamina E i omega-3 kiselina. Sprečava bolesti krvnih žila, čuva srce te održava kolesterol u ravnoteži.
Afričko blago u tanjuru
U zemljama zapadne Afrike također se dulje živi. Stručnjaci smatraju da je za to odgovorna prehrana koja se temelji na svježem voću, povrću i ribi bogatoj omega- 3 masnim kiselinama.
Zdrave kiseline smanjuju upalne procese koji se povezuju s bolestima srca, dijabetesom, artritisom i karcinomom. Osim toga, one pomažu u kontroli krvnog tlaka, ublažavaju bol u zglobovima i podižu raspoloženje.
Afrički korijen – jam, pirjana riba te jollof, tradicionalna delicija od riže s lukom, rajčicom i ljutim papričicama neka su od jela na kojima odrastaju djece u zemljama kao što su Mali, Čad, Senegal i Sierra Leone. Na zapadu Afrike riba se marinira na najrazličitije načine – u đumbiru, rajčici te s paprom.
Jam u Africi je popularan kao krumpir u našem podneblju. Superzdravi gomolji pripremaju se na razne načine: kuhaju, prže, peku ili koriste u pripremi slastica.
Kus-kus je krupica od tvrde pšenice. Tradicionalno se kuha na pari i dodaje slatkim i slanim jelima.
U desertima se često kombinira s grožđicama. Kus-kus je zaštitnik srca i krvnih žila, obiluje vitaminima i mineralima, kao i antioksidansima.
Kikiriki je sveprisutan u afričkoj kuhinji. Dodaje se piletini, koristi za salate i oplemenjuje juhe. Bogat je resveratrolom, antioksidansom koji se nalazi u grožđu i crnom vinu.
Fufu se priprema se od slatkog krumpira i jama, a najviše podsjeća na palentu. Ovaj specijalitet narodne kuhinje tradicionalno se poslužuje uz juhu od orašastih plodova.
Paradoks o vinu i siru
Francuski paradoks godinama je zbunjivao znanstvenike. Kako narod kojem se prehrana temelji na zasićenim mastima iz sira, mesa i pekarskih proizvoda, može imati tako nisku stopu srčanih bolesti i pretilosti, pitaju se stručnjaci.
Jedan od odgovora na to pitanje je u malim porcijama. Dok pariški restoranu imaju normativ od 277 g po osobi, u SAD-u se penje do 346 g. Umjereno uživanje u vinu, tamna čokolada, maslinovo ulje i neprocesuirana hrana tajna su dugovječnosti.
Puževi su odličan izvor magnezija i omega-3 masnih kiselina. Sadrže kalcij, a siromašni su kalorijama. U Francuskoj kuhinji ih obožavaju s maslacem, češnjakom i peršinom.
Ratatouille, provansalski specijalitet od povrća odličan je prilog, ali i glavno jelo. Ovaj klasik zadovoljava dnevnu potrebu za povrćem. Priprema se od paprika, patlidžana, tikvica, rajčica, uz dodatak luka i mediteranskih začina.
Salata niçoise injekcija je blagotvornih nutrijenata. Sadrži rajčice, kuhana jaja, tunu, masline i inćune. Neki kuhari dodaju i paprike, artičoke, mahune ili drugo sezonsko povrće. Slast duguje i osvježavajućem preljevu vinaigrette.
Vrste sira u Francuskoj malotko može izbrojiti. Neki tvrde da ih ima 400, drugi pak smatraju da ih ima više od tisuću.
Poslužuju se na kraju obroka, često umjesto deserta. Gastropisac, Jean-Anthelme Brillat-Savarin, rekao je: “Ručak koji završava bez sira je kao prekrasna žena bez jednog oka”.
Piše: Wishmama
