Atopijski dermatitis kronična je upalna bolest kože karakterizirana crvenilom (ekcemom), suhom kožom i svrbežom. Bolest je dugotrajna, s razdobljima poboljšanja i pogoršanja.
Sinonimi
Atopijski dermatitis
Atopijski ekcem
Neurodermitis
Endogeni ekcem
Atopijski ekcem / dermatitis sindrom
Atopijski dermatitis najčešća je dječja kožna bolest. Smatra se da od nje boluje oko 15 do 20 posto djece predškolske i školske dobi.
U 60 posto oboljele djece simptomi se pojavljuju do druge godine života, a u 90 posto do pete godine. Bolest najčešće počinje upravo u najranijoj dobi, između drugog i šestog mjeseca života. No, atopijski dermatitis može početi u bilo kojoj dobi, kako u djece, tako i u odraslih. Intenzitet bolesti najčešće s godinama slabi, tako da nakon desete godine više od 90 posto oboljele djece nema smetnje.
Uzrok atopiskog dermatitisa
Točan uzrok atopijskog dermatitisa je nepoznat, a rezultat je kombinacije nasljeđa i okolišnih čimbenika.
Javlja se u osoba s atopijskom konstitucijom – nasljednom sklonošću alergijskim reakcijama. Često je povezan s nekim drugim bolestima, kao što su alergije na hranu, bronhalna astma, alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa) i alergijski konjuktivitis (alergijska upala očiju).
Atopija – nasljedna sklonost alergijskim reakcijama.
Atopijske bolesti – alergije na hranu, atopijski dermatitis, astma, alergijski rinitis i konjuktivitis.
Znakovi bolesti
Ekcem
Ekcem se očituje pojavom crvenih plakova na koži, katkad uz sitne mjehuriće, točkaste kraste i ogrebotine (rezultat češanja). U kroničnoj fazi postaje suh, uz ljuštenje i zadebljanje kože.
Suha koža
Suha koža jedan je od osnovih znakova atopijskog dermatitisa. U koži atopičara postoji manjak masnoća (kožnih lipida). Suhoća smanjuje zaštitinu funkciju kože te ona postaje osjetljivija i sklona iritaciji.
Svrbež
Svrbež je najneugodniji simptom atopijskog dermatitisa. Može biti tako intenzivan da remeti san i ometa dijete u svakodnevnim aktivnostima te utječe na kvalitetu života samog djeteta i njegove obitelji.
Često se uz osnovne znakove bolesti javljaju i komplikacije kao što su sekundarne infekcije. Osjetljiva, suha atopijska koža sklona je bakterijskoj i virusnoj infekciji poput stafilokoknih ili streptokoknih infekcija kože, herpes virusnih infekcija ili virusnih bradavica.
Dijagnoza atopijskog dermatitisa
Dijagnoza atopijskog dermatitisa postavlja se na temelju anamneze i pregleda djeteta. Prema procjeni stanja bolesti te udruženosti s drugim simptomima (npr. slabo napredovanje na tjelesnoj težini, probavne smetnje – grčevi, povraćanje, proljevi, obstipacije ili smetnje od strane dišnih organa – česte respiratorne infekcije, produženi kašalj itd) liječnik se može odlučiti za određene testove kojima se pokušava otkriti uzročnika alergijske reakcije.
Čimbenici koji pogoršavaju dermatitis
Suha koža
Atopijski dermatitis karakterizira suha kože. Svaka aktivnost koja dodatno isušuje kožu (npr. kupanje u pjenušavim kukama, sapunima, kupanje bez nanošenja krema, centralno grijanje itd.) može pogoršati simptome.
Iritansi
Djeca s atopijskim dermatitisom imaju vrlo osjetljivu kožu. Odjeća od vune i sintetičkih vlakana, kozmetički proizvodi s dodatkom mirisa i konzervansa mogu dodatno iritirati kožu.
Stres
U fazama emocionalnog stresa (npr. odvajanje od obitelji, polazak u vrtić, školu, rođenje brata ili sestre…) može se očekivati pogoršanje simptoma.
Toplina i znojenje
Djeca s atopijskim dermatitisom loše podnose toplinu i znojenje (pogoršanje tijekom tjelesnog napora ili nagle promjene temperature, primjerice iz hladnog u toplo).
Ipak se tijekom ljetnih mjeseci u većine djece simptomi smiruju. Povoljno djeluju sunce (uz pravilnu zaštitu) i promjena klime (more ili planine). Tijekom zimskih mjeseci simptomi atopijskog dermatitisa u većine djece se pogoršavaju.
Infekcije
Svaka infekcija djeteta (od obične prehlade do jačih infekcija dišnih putova i druge infekcije) može pojačati simptome atopijskog dermatitisa. Kožne infekcije uzrokovane bakterijama (stafilokokne, streptokokne infekcije) i virusima (herpes infekcije, bradavice) su češće u osoba s dermatitisom.
Alergeni
Najčešći alergeni iz hrane su kravlje mlijeko, bjelanjak jajeta, soja, brašno, gluten, riba, školjke, kikiriki i oršasti plodovi. Alergeni iz okoline mogu biti grinje i kućna prašina, peludi trava, stabala, korova, dlaka kućnih ljubimaca i slično.
Smanjiti kontakt s mogućim alergenima i iritansima
> Prednost dajte odjeći i posteljini od prirodnih pamučnih vlakana. Novu odjeću, operite, pa tek onda odjenite (da bude mekša). Izbjegavajte deterdžente, omekšivače, losione i kreme koji sadrže dodatke (parfeme, konzervanse, mirise i boje). Prednost dati tekućem deterđentu za veš (bolje se ispiru). Veš dobro isprati. Odjeću je dobro posušiti u sušilici za veš jer je nakon toga mekši.
> Smanjite kontakt s grinjama i kućnom prašinom: izbjegavajte perje, plišane igračke u krevetu, uklonite stare madrace, ne pokrivajte podove tepisima niti prozore zastorima. Redovito zračite dječju sobu i vlažnom krpom svaki dan prebrišite prašinu.
> Životinje je bolje držati u dvorištu. Valja ih redovito prati ili kupati. Ne odvajajte dijete od njegova kućnog ljubimca, osim ako se utvrdi da svojom blizinom izaziva alergiju djeteta.
> Suhi zrak (centralno grijanje), vrućina i znojenje dodatno isušuju kožu i pogoršavaju svrbež. Prostorije u kojima dijete boravi trebalo bi umjereno zagrijavati, vlažiti i redovito prozračivati.
> Izbjegavati boravak u zadimljenim prostorijama.
> Nokti neka budu odrezani (kratki i glakti). Kod jače izraženog svrbeža, savjetuje se staviti pamučne rukavice na šake.
Autor teksta: Prim. Nives Pustišek, dr. med. spec. dermatolog i venerolog, subspecijalist dječje dermatologije
Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva 16
