Da bi dijete učilo, stjecalo nova znanja i vještine, razvijalo svoje sposobnosti i svoju ličnost, potrebno je da od odrasle osobe dobije povratne informacije o svemu što radi.
Vrlo važno je da se zna da se djeci predškolskog uzrasta daju vrlo kratke povratne informacije, jer u suprotnom, oni ih nisu u stanju razumijeti, a nama je važno da ta informacija koju im dajemo za njih bude razumljiva.
Osnovni principi kod davanja povratne informacije su sljedeći:
> Direktno ukazuje na ponašanje koje je adekvatno. Naprimjer: ‘’Kako si lijepo nacrtala leptira!’’
> Ohrabruje dijete. Naprimjer: ‘’Baš si napravio/la puno kuglica od plastelina!’’
> Posebno ističe neke sposobnosti kod djeteta. Naprimjer: ‘’Tebi odlično idu igre u kojima treba biti brz!’’
> Izražava emociju koju je djetetovo ponašanje proizvelo kod odgajatelja/ice ili drugog djeteta. Naprimjer:‘’Baš si me razveselila ovom pjesmicom!’’ ili ‘’Vidim da se tvoja prijateljica naljutila kada si joj rekla da joj je crtež ružan.’’
> Izražava emociju koju smo vidjeli kod djeteta. Naprimjer: ‘’Ti se jako rastužiš kada ti se prijateljica povrijedi.’’
> Izražava procjenu uloženog truda i motivacije djeteta u neku aktivnost. Naprimjer: ‘’Ti se veoma trudiš kada crtamo.’’
> Ohrabruje djecu u njihovoj želji da napreduju i budu uspješniji u izvođenju aktivnosti i pri tom se ta aktivnost posebno naglasi. Naprimjer: ‘’Ma pogledaj koliko si napredovala u trčanju od prošlog puta!’’
Prilikom davanja povratne informacije nikako ne treba uspoređivati dijete s ostalom djecom, jer ih tako učimo da se stalno uspoređuju s drugima, a svrha razvoja jeste da danas budemo bolji od samog sebe od prethodnog dana, mjeseca, perioda.
Povratna informacija se daje i za ponašanja koja nisu adekvatna i onda kada vidimo da se kod djeteta ne dešava napredak.
Vrlo je važno da se prilikom davanja povratne informacije o nečijem neadekvatnom ponašanju ističe to ponašanje, a ne kritizira ličnost djeteta, naprimjer: ‘’To što si sada razbacala olovke nije lijepo ponašanje.’’
Potrebno je dijete usmjeravati i razgovorom pobuditi nadu i vjeru u sebe, jer time jačamo dječje samopouzdanju i pozitivnu sliku o sebi.
