Cirkulacija, a ne odlijev mozgova

Sajam stipendija i visokog obrazovanja promiče akademsku mobilnost unutar i izvan Hrvatske.

Institut za razvoj obrazovanja organizira 12. po redu Sajam stipendija i visokog obrazovanja koji će se održati 11. listopada 2016. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 13. listopada 2016. na Sveučilištu u Rijeci. Sajam stipendija promiče cirkulaciju mozgova unutar i izvan Hrvatske putem različitih programa stipendiranja te na taj način pozitivno utječe na razvoj ljudskih potencijala. Više informacija o Sajmu dostupno je na www.stipendije.info.

Što je akademska mobilnost?

Pojam „akademska mobilnost“ odnosi se na boravak studenata, nastavnika ili nenastavnog osoblja visokih učilišta na drugom visokom učilištu u svrhu studiranja, profesionalnog usavršavanja ili rada. Boravak na drugom visokom učilištu u Hrvatskoj ili inozemstvu može biti kraćeg ili duljeg trajanja ovisno o tome radi li se o programu razmjene (kraći boravak u trajanju do jedne akademske godine), profesionalnog usavršavanja (u trajanju od svega nekoliko dana do nekoliko mjeseci), stjecanju pune kvalifikacije kroz pohađanje cijelog studija (nekoliko godina) i sl.

Zašto je važna akademska mobilnost?

Mobilnost studenata, nastavnika ili nenastavnog osoblja visokih učilišta važna je jer donosi pozitivne pomake ne samo na individualnoj, već i institucionalnoj, ali i široj društvenoj razini. Iako se kao najveća prednost akademske mobilnosti najčešće naglašava povećanje zapošljivosti pojedinca, važno je naglasiti kako je iskustvo boravka i studiranja na drugom visokom učilištu ili u drugoj zemlji korisno i zato što potiče razvijanje novih kulturnih, društvenih i akademskih vrijednosti te time omogućuje osobni razvoj pojedinaca. Što se tiče institucionalne razine, institucije visokog obrazovanja kroz akademsku mobilnost unapređuju kulturu kvalitete svoje institucije i kvalitetu svojih studijskih programa. Mobilni studenti, nastavnici i nenastavno osoblje nositelji su novih ideja i kontakata te utječu na povećanje međuinstitucijske i međunarodne suradnje, čime omogućuju razmjenu znanstvenih i stručnih spoznaja, dobrih primjera iz prakse te stvaraju okolnosti povoljne za razvoj i unapređivanje kvalitete. To je korisno za razvoj institucija visokog obrazovanja, ali i za gospodarstvo te društvo u cjelini.

sajam-stipendija

O akademskoj mobilnosti i odljevu mozgova

Postoji ključna razlika između teme akademske mobilnosti i odljeva mozgova. Termin mobilnost odnosi se na boravak na drugom visokom učilištu u zemlji ili inozemstvu u određenom trajanju, a odljev mozgova odnosi se na permanentni odlazak iz zemlje ili određene institucije. Globalno ne postoji konsenzus o definiciji termina odljeva mozgova – ne postoji konsenzus o tome koja minimalna razlika između emigracije i imigracije u odnosu na ukupnu populaciju konstituira odljev mozgova. Danas se sve više govori o porastu migracija, gdje pojedinci odlaze iz svoje zemlje/institucije, ali ne isključivo u samo jednu zemlju/instituciju, već migriraju iz “prve” u “drugu” pa u “treću” itd. zemlju/instituciju, a zatim se neki od njih ponovno vraćaju u svoje zemlje/institucije. To je značajna razlika u odnosu na koncept odljeva mozgova kada su pojedinci odlazili iz jedne zemlje/institucije zauvijek u drugu zemlju/instituciju. Dakle, uobičajeno je sve više govoriti o “cirkulaciji mozgova” (brain circulation), a sve manje o “odljevu mozgova” (brain drain).

IRO smatra da se fenomen odljeva mozgova ne bi trebao vezati uz mobilnost studenata, nastavnika ili nenastavnog osoblja, već da je puno širi društveni problem koji se primarno odnosi na ograničene mogućnosti na tržištu rada za mlade i ambiciozne visokoobrazovane ljude. Koliki će se postotak naših studenata ostati ili vratiti se u Hrvatsku, prvenstveno ovisi o njihovim izgledima za ostvarenje njihovih profesionalnih ciljeva na hrvatskom tržištu rada. Stoga je iznimno važno koordinirano djelovanje različitih nacionalnih politika, dijelova državne uprave (tijela nadležna za visoko obrazovanje, gospodarstvo, tržište rad i dr.), visokih učilišta, predstavnika gospodarstva, organizacija civilnog društva i drugih dionika koji bi trebali osigurali uvjete za zapošljavanje naših visokoobrazovanih građana.

O vezi između stipendiranja i odljeva mozgova

Putem programa stipendiranja moguće je pridonijeti povratku stipendista te time spriječiti mogući odljev mozgova. Naime, postoje programi stipendiranja koji ugovorom obvezuju stipendiste na povratak u Hrvatsku ili na matičnu instituciju. Postoje i programi stipendiranja koji po povratku osiguravanju i konkretne mogućnosti zapošljavanja stipendistima. Programima stipendiranja moguće je fokus staviti na stipendiranje deficitarnih zanimanja na tržištu rada pa time ujedno i osigurati veću zapošljivost onih koji se vraćaju nakon isteka stipendije. Na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja moguće je pronaći i informirati se o najrazličitijim vrstama stipendija.

Uz dopuštenje: Institut za razvoj obrazovanja