Leptiri spadaju u najnevjerojatnija i najraznolikija stvorenja na zemlji.
Rađaju se u jajetu, zakvačeni za ili ispod nekog lista, izrastaju u gusjenicu, hraneći se lišćem ili drugim sitnim kukcima da bi se začahurili u kukuljicu i izašli kao prekrasan leptir. Nakon par minuta njihova zgužvana krila se osuše i spremna su za let. Noćni leptiri su daleko brojniji od svojih dnevnih rođaka. Procjenjuje se da u Hrvatskoj obitava dvjestotinjak vrsta dnevnih i tri tisuće noćnih leptira. Noćni leptiri su obično po svojoj građi puno veći međutim po bojama i raznolikosti šara nisu toliko spektakularni kao dnevni leptiri.
Životni vijek leptira može trajati samo par dana. Ova vrsta leptira se rađa bez probavnih organa i u životu ima samo jedan jedini cilj, čim prije pronaći pripadnicu drugog spola i pariti se. Drugi leptiri mogu prezimiti te se u proljeće, s dolaskom toplog vremena aktivirati i nastaviti vrstu. Najpoznatija vrsta leptira, monarh, će se preseliti iz srednje Amerike na zimovališta u Meksiku, put dugačak više od 3000 kilometara. U našim krajevima, iz Europu u Afriku, migrira ljepokrili admiral. U prosjek leptir živi nekoliko tjedana a najdugovječniji do devet mjeseci.
Kao i svakom hladnokrvnom kukcu tako i leptirima treba sunce da ih ugrije i omogući im let. Leptiri su izvrsni letači, u prosjeku lete brzinom od oko 7 kilometara na sat a oni malo brži bez problema postižu i preko 35 kilometara na sat. Jedina prepreka im je vjetar, tada se moraju prisilno prizemljiti i čekati smirivanje vremena. Međutim suša i velika vrućina im isto tako ne odgovaraju pa tijekom takvih godina broj leptira može biti znatno manji.
Krila, osim za let leptirima služe i za parenje. Da bi uopće pronašao ženku leptir se služi ticalima, kao osjetom mirisa, koji ga nepogrešivo vodi do ženke. Postoje indicije da ženka gleda na simetričnost krila muškog leptira te ako mu je krilo okrznuto ili oštećeno prilika za parenje mu je svedena na minimum.
Rilce leptirima služi za sisanje nektara, voćnog soka ili medne rose. Obično je to rilce smotano u obliku opruge te se prilikom hranjenja zavlači duboko u cvijet. Zbog takvog načina prehrane velike je nedostatak natrija u njihovoj prehrani pa to nadoknađuju hraneći se izmetom i urinom pa čak i strvinama drugih životinja, dobivajući ga iz blatnih kaljuža, čak i iz ljudskog znoja. Jedno je sigurno hrana mora biti u tekućem obliku pogodna za sisanje.
Par dodatnih zanimljivosti o leptirima:
Kod gusjenica je fascinantno da neke vrste razvijaju suživot s mravima te žive i prezimljavaju unutar samih mravinjaka jedući ličinke mrava.
Neke biljke imaju razvijen mehanizam borbe protiv odlaganja leptirovih jaja na svom lišću. Određena vrsta leptira ostavlja samo po jedno jaje na gornjoj površini lista pa se biljka brani izraslinom koja sliči na leptirovo jaje. Time daje do “znanja” da je list zauzet te leptir neće ostaviti svoje jaje na takvom listu.
Po našim šumama sve češće se zna vidjeti veliki noćni leptir zvan kineski hrastov moljac. Tu vrstu leptira su uvažali iz Kine i Japana, uglavnom u Sloveniju i Austriju kao zamjenu za dudovog svilca. Međutim, proizvodnja nije išla kako je trebala ili nisu dobro pazili na leptire te se sada leptir rasprostranio po zapadnim dijelovima naše domovine uz granicu sa Slovenijom.
Neka jaja leptira zbog prilagodbe i boljeg preživljavanja sliče na ptičji izmet.
Ponašanje leptira je neograničeno. Neki leptiri će prilikom sjedenja na cvijetu širom otvoriti svoja krila, radi dodatnog grijanja dok će neke druge vrste samo sletjeti i u tili čas odletjeti dalje. Neke vrste zauzmu određeni teritorij i brane ga od drugih leptira, dok drugi samo lete njima poznatim trasama. Neki leptiri uopće ne lete po oblačnom vremenu dok drugi izbjegavaju sunce koliko got je to moguće. Neki leptiri obožavaju šumu dok drugi žive samo na livadama.
Među porodice dnevnih leptira koji su rasprostranjeni po Hrvatskoj spadaju lastinrepci (lastin rep, prugasto jedarce, uskršnji leptir), bijelci (crnožili, gorušićin, kupusov bijelac, kleopatra), šarenci (danje paunče, sedefica, crvena riđa, koprivina riđa), okaši (lugar, mali pjagavac), plavci (kiseličin vatreni, brezin plavac, kratkorepi strjeličar).
Piše: Borna Marić
Fotografije: Wish.hr
