Školovanje za zanimanja budućnosti u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Italiji: Popis gimnazija, strukovnih škola i sveučilišta

Iako u srednjim školama i na fakultetima u Hrvatskoj još uvijek ne postoje smjerovi za neka nova zanimanja i poslve u koje bi roditelji mogli usmjeriti djecu i koji se doslovno zovu „biodizajner“ ili „arhitekt svemirskih staništa“, u u bliskom okruženju poput Slovenije ili Austrije već sada postoje izvrsni temelji i interdisciplinarni programi koji izravno pripremaju mlade za nova zanimanja.

Ključ je u tome da dijete u srednjoj školi dobije jaku bazu (kroz prirodoslovno-matematičke gimnazije, škole primijenjene umjetnosti ili moderne tehničke škole), a zatim na fakultetu odabere specijalizirane studije koji spajaju dvije naizgled različite discipline.

Gdje i kako obrazovati dijete za zanimanja budućnosti ključno je pitanje za roditelje osnovnoškolaca i srednjoškolaca nakon što zajedno istraže nove profesije koje nastaju na spoju tehnologije, prirode, svemira i ljudske psihologije.

Iako u školskim imenicima još uvijek ne postoje smjerovi pod nazivom „biodizajner“ ili „arhitekt svemirskih staništa“, u Hrvatskoj te u susjednim zemljama poput Slovenije, Austrije i Italije već danas postoje srednje škole i interdisciplinarni studiji koji mladima daju izravan temelj za poslove novog doba.

Nakon što ste s djetetom prepoznali njegove skrivene talente i razgovarali o neobičnim karijerama koje tek dolaze, sljedeći korak je onaj najkonkretniji, a to je odabir pravog obrazovnog puta.

Mnogi roditelji pritom upadaju u zamku misleći da dijete već u četrnaestoj godini mora upisati usko specijalizirani smjer kako bi bilo konkurentno na tržištu rada. Istina je upravo suprotna.

Kvalitetna prirodoslovno-matematička ili opća gimnazija, moderna tehnička škola (poput zagrebačkog Ruđera ili tehničkih škola u Rijeci i Varaždinu) ili škola primijenjene umjetnosti pružaju najbolju moguću odskočnu dasku.

Prava specijalizacija danas se događa na visokoškolskoj razini, gdje sve veći broj fakulteta spaja naizgled nespojive discipline, od zrakoplovnog inženjerstva i svemirske tehnike na zagrebačkom FSB-u, preko kognitivnih znanosti i pametnih energetskih sustava u Rijeci, pa sve do studija razvoja videoigara u Novskoj ili prestižnih europskih programa u Beču, Grazu i Ljubljani.

Kako bismo vam olakšali planiranje i razgovor s vašim školarcem, donosimo pregled preporučenih srednjih škola u Hrvatskoj te fakulteta u Hrvatskoj i regiji za svako od 10 zanimanja budućnosti.

Saznajte gdje i kako obrazovati dijete za zanimanja i poslove buducnosti

Kako donijeti najbolju odluku pri upisu?

Pri odabiru srednje škole ili fakulteta za poslove budućnosti, najvažnije je gledati širinu programa, a ne samo njegov tradicionalni naziv. Evo tri konkretna koraka kojima roditelji mogu olakšati tu odluku:

Kombinirajte naizgled nespojive interese
Najtraženiji stručnjaci bit će takozvani T-stručnjaci – oni koji imaju duboko znanje u jednom području (primjerice biologiji ili elektrotehnici), ali i široko razumijevanje dizajna, psihologije ili komunikacija. Ako dijete ide u prirodoslovnu gimnaziju, potičite ga da u slobodno vrijeme razvija kreativne ili društvene vještine.

Iskoristite blizinu europskih sveučilišta
Za one koji žele još užu specijalizaciju, sveučilišta u Ljubljani, Grazu, Beču i Milanu udaljena su svega nekoliko sati vožnje od Hrvatske, a unutar EU sustava nude brojne interdisciplinarne preddiplomske i diplomske programe na engleskom jeziku.

Pratite nove kurikulume u Hrvatskoj
Domaća sveučilišta i srednje škole posljednjih godina ubrzano otvaraju moderne smjerove (poput studija kognitivnih znanosti, svemirske tehnike, razvoja videoigara ili pametnih energetskih sustava), stoga pri profesionalnoj orijentaciji vrijedi proučiti i najnovije studijske programe, a ne samo one koji su postojali prije deset godina.

Zanimanje budućnosti Preporučene srednje škole (HR) Fakulteti i studiji (Hrvatska i regija)
1. Biodizajner i uzgajivač materijala Prirodoslovno-matematičke gimnazije, Prirodoslovna škola Vladimira Preloga (ZG), Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (ŠPUD) HR: Studij dizajna (Arhitektonski fakultet ZG), Tekstilno-tehnološki fakultet (ZG), PBF (Biotehnologija)
Regija: Akademija za likovno umetnost in oblikovanje (Ljubljana), Kunstuniversität Linz (Austrija)
2. Arhitekt za svemirska staništa i logistiku XV. gimnazija (MIOC), III. gimnazija (Split), Tehnička škola Ruđera Boškovića (ZG), Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina (Velika Gorica) HR: FSB Zagreb (Studij zrakoplovnog inženjerstva i svemirske tehnike), Arhitektonski fakultet (ZG)
Regija: TU Graz i TU Wien (Austrija – Aerospace Engineering), Politecnico di Milano (Italija)
3. Dizajner neuro-sučelja (mozak – računalo) Prirodoslovno-matematičke gimnazije, Elektrotehnička škola (ZG, ST, RI), Tehnička škola Ruđera Boškovića HR: FER Zagreb (Biomedicinsko inženjerstvo), Sveučilište u Rijeci (Kognitivne znanosti), Medicinski fakultet (Neuroznanost)
Regija: Central European University Beč (Kognitivne znanosti), Univerza v Ljubljani (Kognitivna znanost)
4. Stručnjak za obnovu divljine (Rewilding) Opće i prirodoslovne gimnazije, Poljoprivredne i šumarske škole (Križevci, Karlovac, Vinkovci, Split) HR: PMF Zagreb (Znanosti o okolišu / Ekologija), Fakultet šumarstva i drvne tehnologije (Urbano šumarstvo), Agronomski fakultet (Agroekologija)
Regija: BOKU Beč (Sveučilište prirodnih resursa i primijenjenih znanosti)
5. Kustos osobnih sjećanja i digitalnog nasljeđa Jezične i klasične gimnazije, Grafičke i medijske škole (Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju ZG) HR: Filozofski fakultet ZG (Informacijske znanosti – arhivistika i muzeologija), Sveučilište Sjever (Medijski dizajn)
Regija: Univerza v Ljubljani (Arhivistika in dokumentologija), FH Joanneum Graz
6. Savjetnik za mikrobiom i preciznu dugovječnost Prirodoslovne gimnazije, Zdravstvena učilišta i medicinske škole (smjer farmaceutski ili laboratorijski tehničar) HR: Prehrambeno-biotehnološki fakultet ZG (Nutricionizam i molekularna biotehnologija), Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova (Rijeka)
Regija: Medicinski fakultet Graz / Beč, Biotehniška fakulteta Ljubljana
7. Dizajner sintetičkih svjetova (VR/AR) Srednja škola Novska (Tehničar za razvoj videoigara), Tehnička škola Sisak, Škole primijenjene umjetnosti i dizajna HR: Sveučilište Algebra Bernays (Razvoj računalnih igara), TVZ (najavljeni studij izrade videoigara u Novskoj), Akademija dramske umjetnosti
Regija: FH Salzburg (MultiMediaArt), Univerza v Mariboru (Medijske komunikacije)
8. Tehničar za mikro-mreže i energetsku neovisnost Tehnička škola Ruđera Boškovića (ZG), Tehnička škola Rijeka (Tehničar za energetiku), Elektrostrojarska škola Varaždin HR: Tehnički fakultet Rijeka (Umjetna inteligencija u inženjerstvu – smjer Pametni energetski sustavi), FER (Elektroenergetika), Međimursko veleučilište (Održivi razvoj)
Regija: FH Technikum Wien (Renewable Energy)
9. Urbani planer otpornosti i klimatskih migracija Opće gimnazije, Graditeljske tehničke škole (Zagreb, Čakovec, Split, Rijeka) HR: Arhitektonski fakultet ZG (Urbanizam), PMF ZG (Geografija – prostorno planiranje), Pravni fakultet (Socijalni rad / Javna uprava)
Regija: TU Wien (Spatial Planning), Fakulteta za arhitekturo Ljubljana
10. Trener za pažnju i kognitivnu higijenu Opće i jezične gimnazije, Prva privatna gimnazija, Zdravstvene škole HR: Odsjek za psihologiju (FFZG, Zadar, Rijeka, Hrvatsko katoličko sveučilište), Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (ERF)
Regija: Sigmund Freud PrivatUniversität Beč / Ljubljana, Univerza v Ljubljani (Psihologija)

Tri ključne smjernice za roditelje pri odabiru škole i fakulteta

Pri donošenju odluke o nastavku školovanja u Hrvatskoj ili inozemstvu, najvažnije je gledati širinu znanja koje program nudi, a ne samo njegov tradicionalni naziv!

Srednja škola ne mora biti usko specijalizirana
Roditelji ne moraju brinuti ako u njihovom gradu nema egzotičnog strukovnog smjera. Dobra prirodoslovna ili opća gimnazija, kvalitetna tehnička škola (poput Ruđera u Zagrebu ili tehničkih škola u Rijeci i Varaždinu) ili umjetnička škola daju savršenu odskočnu dasku za kasnije spajanje različitih vještina.

Novi interdisciplinarni studiji već su stigli u Hrvatsku
Domaći obrazovni sustav ubrzano hvata korak s globalnim trendovima. Na zagrebačkom FSB-u već postoji Studij zrakoplovnog inženjerstva i svemirske tehnike, Sveučilište u Rijeci nudi diplomski studij Kognitivnih znanosti te studij Umjetna inteligencija u inženjerstvu sa smjerom pametnih energetskih sustava, dok Srednja škola Novska već obrazuje tehničare za razvoj videoigara.

Blizina europskih sveučilišta otvara dodatna vrata
Za mlade koji žele još užu specijalizaciju – poput biodizajna, svemirskog inženjerstva ili održivih prirodnih resursa – sveučilišta u Ljubljani, Grazu, Beču i Milanu udaljena su tek nekoliko sati vožnje od Hrvatske i nude brojne programe na engleskom jeziku unutar jedinstvenog EU sustava.

Na kraju, najbolji ulog u budućnost vašeg školarca nije pogađanje točnog naziva njegovog budućeg radnog mjesta, već poticanje znatiželje i kombiniranje naizgled nespojivih interesa – jer upravo na tim sjecištima nastaju najtraženije karijere.

Tekst: Tina Horvat savjetnica za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje