Bjelančevine su potrebne za izgradnju i održavanje mišića, krvi, kože, kosti i ostalih tkiva i organa i tijelu.
Bjelančevine, proteini, se probavom razgrađuju na aminokiseline koje nam u organizmu služe kao izvor energije, za sintezu tikva, mišići, unutarnji organi, kosa, antitijela imunološkog sustava itd., kao kontrola različitih metaboličkih procesa, jedan od spojeva regulira sustav spavanja, te kao izvor esencijalnih aminokiselina bez kojih organizam ne bi mogao funkcionirati.
Ugljikohidrati i masti uglavnom osiguravaju energiju. neke vrste masti potrebne su i za izgradnju pojedinih tkiva i iskorištavanje nekih vitamina.
Masti se dijele na zasićene i nezasićene masne kiseline, a razlika se bazira na vezama između atoma ugljika u lancu. Kod zasićenih masnih kiselina one su jednostruke, a kod nezasićenih jednostruke, dvostruke i trostruke. Tu spadaju i esencijalne masne kiseline koje organizam ne može sam sintetizirati, a potrebne su nam za funkcioniranje, pa ih stoga moramo unositi hranom. Masti su prvenstveno izvor energije, a služe i za sintezu staničnih membrana, sintezu kolesterola, kao i sintezu hormona.
Uz bjelančevine i masti u namirnicama se nalaze i saharidi, šećeri. Razlikujemo jednostavne, brze, šećere kao što su glukoza, fruktoza, maltoza, laktoza i saharoza, koji su brzi izvori energije te daju slatki okus namirnicama i složene, spore, šećere ili polisaharide, koji se duže probavljaju te tako konstantno osiguravaju energiju. Polisaharidi se dalje mogu podijeliti na probavljive, škrob, koji su izvor spore energije i neprobavljive, celuloza, hemiceluloza, koji daju osjećaj sitosti, potiču probavu, te vežu toksine i dio masti iz hrane. Ugljikohidrati su svi organski spojevi, tj. spojevi s lancem ugljika koji na sebe vežu vodik.
U prehrani ljudi izraz ugljikohidrati najčešće povezuju s proizvodima od bijelog brašna ili ga jednostavno koriste za namirnice bogate škrobom i jednostavnim šećerima. Isto tako izraz vlakna najčešće se koristi za neprobavljive polisaharide.
Vitamini i minerali su neophodni za pravilan rad organizma i odražavanje zdravlja.
Voda je važan sastavni dio našeg tijela jer čini više od polovice njegove težine te ju treba uzimati u dovoljnim količinama.
10 namirnica za hidrataciju tijela
Krastavac 96% vode
Lubenica 96% vode
Ananas 95% vode
Salata 95% vode
Rajčica 94% vode
Bobičasto voće 95% vode
Celer 95% vode
Dinja 92% vode
Naranča 90% vode
Kruška 89% vode
Namirnice bogate bjelančevinama su sve vrste mesa, peradi, ribe, jaja, mlijeko, sir, jogurt, grah, grašak, leća, soja i orasi.
Namirnice bogate “ugljikohidratima” su žitarice i njihove prerađevine, poput kruha, peciva, tjestenine, pahuljice, zatim riža, krumpir i korjenasto povrće, te šećeri i slastice.
Namirnice bogate mastima su ulja, svinjska mast, loj, maslac, punomasni mliječni proizvodi, margarin majoneza, masno meso i mesni proizvodi, pojedine vrste riba, soja, sjemenke i orasi.
Namirnice bogate vitaminom A su tamnozeleno povrće, mrkva, rajčice, marelice, dinje, jaja i jetra.
Namirnice bogate vitaminima skupine B su meso, riba, jaja, mahunarke, žitarice, orašasti plodovi i tamnozeleno povrće.
Namirnice bogate vitaminom C su svježe voće,, osobito agrumi, limun, naranče, mandarine i većina svježeg povrća.
Namirnice bogate željezom su meso, riba, grah, grašak, tamnozeleno lisnato povrće, sušeno voće i orasi.
