U Zoološkom vrtu grada Zagreba dovršena je prva faza modernizacije.
U Vrtu je ove godine na svijet stiglo više od šesto životinja, a još su sto sedamdeset i dvije došle iz drugih zooloških vrtova. Posebno su zanimljivi mladunci lavova i crnih roda te slonovska rovka, novi stanovnik Vrta. Čimpanza Boris u Ljubljani je postao tata.
2016. godine završena je prva faza modernizacije Zoološkog vrta grada Zagreba. Riječ je o projektu vrijednom 38 milijuna kuna za koji je čak 95 posto novca osigurao Europski fond za regionalni razvoj. U sklopu modernizacije, među ostalim, izgrađeni su volijera za afričke ptice, kompleks Madagaskar s nastambom za madagaskarske životinje i suvenirnicom, glavni ulaz u Vrt, nastamba za dalmatinske pelikane, Edukacijski centar te restoran s vidikovcem i odmorište. Obnovljeni su Lavlji most i kip Napuljskog ribara, a izgradnjom Darwinova i Ribareva mosta prema Labuđem otoku i njegovim uređenjem Zoološki se vrt prvi put nakon 1930. godine proširio na dodatnu površinu.
Modernizacijom je Vrt postao još ugodniji za život svojim stanovnicima, a da im svakodnevno bude što bolje, brinu se djelatnici Vrta – od timaritelja preko zoologa, nutricionista i veterinara do stručnih službi i uprave. Upravo su oni skupili pregršt zanimljivih podataka o stanovnicima maksimirske šume.
„U Zoološkom vrtu grada Zagreba 2016. godine na svijet je stiglo više od šesto životinja.
Od toga je preko stotinu kralješnjaka. Od sisavaca najviše su potomaka dobili golokrtičasti štakori – čak 24, nosati rakuni – 11 i mare – 10. Među gmazovima najviše mladunaca imaju patuljasti kajmani – obitelj su proširili za 22 člana. Williamsovi macaklini također imaju velik broj mališana – njih 11. Kod mangrovskih jamičarki izleglo se devet, a kod šarenih boa pet zmija. Najviše ptića dobili su gak i mišoptica – iz prvog su gnijezda provirila četiri, a iz drugog tri sitna kljuna“, kazao je ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba Damir Skok.
Parom godine djelatnici Zoološkog vrta grada Zagreba proglasili su crne rode. Dvadesettrogodišnja ženka u Zagreb je stigla iz Đakova prije dvadeset godina, a desetogodišnji mužjak prije sedam godina iz Velike Britanije. Razlike u godinama i podrijetlu nisu stale na put njihovoj ljubavi. Od prvog dana crne su se rode odlično slagale, no na proširenje obitelji dugo su čekale. Dva prekrasna zdrava ptića, mužjaka i ženku, par je dobio tek ove godine. Sretna obitelj sada se može vidjeti u volijeri za afričke ptice.
Posjetitelji su najvećim zvijezdama među stanovnicima Vrta ove godine proglasili laviće Tumu i Uzuri. Prijedloge za njihova imena dalo je tisuću dvjesto građana, a u glasovanje za najbolja imena uključilo se njih pet tisuća. Lavići su nedavno navršili šest mjeseci, pa se među njima vidi sve veća razlika. Tumi počinje rasti griva, a Uzuri izrasta u prelijepu lavicu.
„Da su stanovnici maksimirske šume neodoljivi, potvrđuje i Boris, zagrebačka čimpanza koja je 2015. godine odselila u Ljubljanu. Tamo je Borisa čekala ženka Neža. Između njih odmah je planula ljubav, a rezultat njihove strasti na svijet je došao u ožujku. Majušna Leona brzo je zadobila velike simpatije slovenske javnosti.
Boris se pritom pokazao kao brižan otac i partner, a Neža kao nježna majka“, kazao je Skok te dodao kako je riječ o odličnom primjeru čemu, među ostalim, služi Europsko udruženje zooloških vrtova i akvarija. Putem tog se udruženja mladuncima diljem Europe traže genetski odgovarajući partneri s kojima bi mogli nastaviti vrstu.
Tijekom 2016. godine iz Zoološkog se vrta grada Zagreba odselilo 75 životinja, a 172 su stigle. Jedna od najzanimljivijih novih vrsta je slonovska rovka. Životinja je to koja nije srodna ni slonu ni rovki, a prepoznatljiva je po nogama nalik štulama i njušci u obliku surle. Nakon genske analize životinje koja je dva stoljeća zbunjivala zoologe, znanstvenici se zalažu da se njihov red nazove sengiji.
„Sengi“ je riječ iz jezika bantu kojom te životinje nazivaju afrički domoroci. U Keniji slonovsku rovku zovu i „dobrim duhom šume“. Od prihoda nacionalnog parka Arabuko čiji je zaštitni znak, plaća se obrazovanje lokalne djece.
Uz dopuštenje: Prorsus komunikacije (sve fotografije)
