Književni performans za djecu od 3 do 103
Autorica: Dijana Merey Sarajlija
„Književni performans Bik koji je želio biti šik pun je emocija snažnih i poruka za život važnih. Od zaljubljenosti, preko sloge do svađe – za svakog se poneka pouka tu nađe! Ukratko, u Kravu zgodnu, al’ staromodnu, šik Bik se zaljubio pa na raspravu o ukusima vrijeme nije gubio, nego požurio pružiti joj dom u kojem je s njom i dalje mislio živjeti samo po svom!
Šaljivi stihovi ove stihobasne uz pomoć publike stvaraju prizore krasne, no donose i neke riječi glasne od kojih rasplamsavaju se rasprave strasne! Al’ u pomoć kad priskoče mali mravi – svaka riječ se brzo na svoje mjesto stavi i pričaju se, pričaju priče u travi!“
Ovako spisateljica Dijana Merey Sarajlija opisuje autorski performans prema vlastitoj istoimenoj stihobasni Bik koji je želio biti šik, veseleći se temi svađe baš u Gradu sv. Nikole – u vrijeme Adventa kada se svi pozivamo na mir, a vrlo često svađamo uslijed potrošačke groznice oko vrste i stila poklona, kolača, jela, pića, ukrasa, novogodišnjih toaleta, mjesta i društva za doček… Baš kao što su se Bik i Krava posvađali oko uređenja svog novog doma, ignorirajući dobru staru „O ukusima se ne raspravlja!“
Koristeći kroz ovaj performans tehnike psihodramske radionice, Dijana publiku malo po malo uvlači u središte zbivanja te svi, a naročito oni koji se usude spontano poigrati pred publikom, postepeno postaju glavni akteri, i iz prve ruke počinju promišljati zašto se svađamo, jesu li zaista „tamo neke fotelje“ vrijedne ružnih pogleda i riječi prema nekome koga volimo. Publici je odgovor na ovo pitanje na kraju tek nagoviješten, a hoće li se Bik i Krava pomiriti i kako će to izvesti, ostaje im na razmišljanje sve dok ne pročitaju stihobasnu u slikovnici.
No, ni tu nije kraj, jer dvostruke slikovnice serije Što mravi znaju o ljubavi, čiji je ova stihobasna dio, ne zadovoljavaju se jednom jedinom mogućom solucijom problema, već kroz mravlje razgovore prije i poslije glavnog teksta, izazivaju čitatelje na razmjenu vlastitih stavova i argumentiranu raspravu. Štoviše, s druge strane prema istom konceptu, ove slikovnice nude već neku drugu priču s novom problematikom odnosa, koristeći se, kao u pravoj klasičnoj basni, likovnima životinja kako bi progovorile o međuljudskom odnošenju i komunikaciji.
Stoga svoje performanse (književne susrete, predstave i radionice u jednom), osim u odgojno-obrazovnim ustanovama za djecu, Dijana rado, u okviru festivala zajednice i kulturno-umjetničkih manifestacija, izvodi za svu „djecu od 3 do 103“ kako zove svoju publiku, osiguravajući svevremenskim temama o svađi, pohlepi, ispraznosti materijalnog bogatstva, manjku tolerancije, prihvaćanju vlastitih mana, umišljenosti… povezivanje djece i roditelja, njihovo zbližavanje, promišljanje i izražavanje putem umjetnosti.
Tako su, osim Bika, nastali i drugi performansi – svi osmišljeni prema njezinim autorskim tekstovima – o Kravi koja je bila plava, Konju koji je imao neugodan vonj, Ovci koja je željela puno novca… svi pod zajedničkim naslovom U ritmu slasne stihobasne, kao dio Dijaninog šireg projekta (S)tvornica rime. Rima je njezina muza, kako biranja tema, tako i određivanja tijeka radnje, odabira vokabulara, jezičnog stila i strukture teksta.
Osim rimom, sve njezine slikovnice bogate su jednostavnim objašnjenjima rjeđe korištenih riječi, kao i već spomenutim šaljivim dijalozima mrava i ptica, prema kojima je nazvala svoje dvije dosad objavljene serije slikovnica – već spomenutu Što mravi znaju o ljubavi i noviju O čemu cvrkuću ptice radoznalice, gdje nas ptice podsjećaju na dobrobit umjetnosti, istovremeno uvodeći glavne likove u problematiku nošenja s vlastitim „nedostacima“.
Uz sve navedeno, ono što nas ipak na prvi pogled najviše u ovim slikovnicama mami i što ih čini tako neodoljivima, višeslojne su kolažirane ilustracije, nastale u zajedničkom stvaralačkom žaru cijele Dijanine obitelji: kćeri Nike i sina Luke u ulozi ilustratora, supruga Hrvoja u ulozi fotografa i Dijane koja se, nakon suradnje s dizajnerima, odlučila sama snalaziti u njihovom vizualnom oblikovanju.
Slikovnice su prepoznate i od strane struke koja ih je nagradila poticajem za književno stvaralaštvo (Ministarstvo kulture i medija RH) i izdavaštvo (Gradski ured za kulturu i civilno društvo GZ) te pohvalama i nagradama, od kojih se ističu izbor u 18 najljepših knjiga Hrvatske za 2016. g. za međunarodni natječaj „Best Book Design From All Over the World“ (upravo slikovnica Bik koji je želio biti šik / Koka koja je sve gledala svisoka), Pohvala i Nagrada Ptičica Nagrade Grigor Vitez za 2018. g. (slikovnica Ovca koja je željela puno novca / prase koje je mislilo samo na se) i izbor u 10 najboljih hrvatskih slikovnica po izboru KKUDM pri HKD za međunarodnu izložbu „The World through Picture Books“ u Parizu i Tokiju, uz predstavljanje u istoimenom katalogu za 2023.g.
Uz dopuštenje: Listam (sve fotografije)