Najveći živući kopneni sisavci u današnje vrijeme su slonovi, a tijekom pleistocena širom svijeta bilo je rasprostranjeno više od tristotinjak vrsta slonova.
Zbog naglih klimatskih promjena većina vrsta je izumrla jer se nisu uspjeli prilagoditi na razne promjene dok se danas živuće vrste slonova sukobljavaju s drugačijim problemima poput krivolova, uništavanja staništa i korištenje slonova za cirkuske izvedbe.
Njihov opstanak drastično je ugrožen, a mnoge volonterske udruge pokušavaju spasiti slonove i njihova prirodna staništa.
Osnovne stvari o slonovima
Slonovi su najveći živući kopneni sisavci i pripadaju redu surlaša. Imaju glatku kožu, malene oči te glavu s plosnatim čelom i velikim ušima koje im omogućavaju odličan sluh. Osjet vida im je slabo razvijen za razliku od osjeta sluha koji dominira.
Njihove noge su visoke s plosnatim i širokim stopalima, a kada ih se gleda sa strane izgledaju kao veliki stupovi. Svi slonovi imaju rilo ili surlu koje je nastalo produženjem gornje usne i nosa, a funkcija surle je mnogostruka.
Slonovi se pomoću nje hrane, piju, služi im za pomicanje teških predmeta, za opip ili za prekrivanje kože u toplim razdobljima. Još jedna zanimljiva karakteristika koja pripada samo slonovima su kljove odnosno dva vanjska gornja sjekutića. Svi slonovi su biljojedi, a pola dnevnog vremena provedu u traženju hrane.
Koje vrste slonova postoje?
Današnje živuće vrste obitavaju na afričkom i azijskom kontinentu. Nastanjuju staništa poput savana, kišnih šuma, močvara, morskih obala i planinskih dijelova. Postoje dvije vrste slonova, afričke vrste i azijska vrsta.
Prema znanstvenim stručnjacima postoje tri vrste slonova, a to se sljedeće: afrički savanski, afrički šumski slon i azijski slon. Najveće vrste slonova pripadaju afričkim savanskim, a mogu doseći težinu od 7 tona i visinu od 3 m. Po veličini potom slijedi afrički savanski te azijski slon. Azijske vrste slonova naseljavaju travnjake, šikare i šume u JI dijelovima Azije.
Slonovi su društvene životinje
Slonovi su godinama kroz povijest vezani za ljude, a koristili su ih u razne svrhe poput transporta, radne snage, u društvenim ritualima ili kao životinje u cirkusu.
U njihovom životu dominira matrijarhat odnosno glavna i najstarija ženka je vođa slonovske obitelji.
Što se tiče razmnožavanja, najbolji borac dobiva pravo parenja sa svim spolno zrelim ženkama u krdu. Općenito vrijeme razmnožavanja slonova započinje u 20-oj godini, iako je spolna zrelost za svakog slona drugačija.
Između njih je izražena međusobna zaštita, uzajamna predanost i briga za mlade sloniće iako pojedine ženke u krdu nisu majke. Slonovi svoje mladunče nose između 18 i 22 mjeseca.
Zanimljive informacije
> Slonovi hodaju na vrhovima prstiju> Imaju odličan osjećaj za ravnotežu i razvijen osjet sluha
> Surla slona je dugačka oko 2m i teška 140 kg
> Kljove rastu cijeli život i mogu doseći težinu preko 70 kg
> Slonovi obožavaju jesti banane, a dnevno pojedu između 200 kg-300 kg hrane
> Slonovača je poznata pod nazivom kao i „bijelo zlato“, a 1989. godine stupila je na snagu zabrana međunarodne trgovine slonovima i slonovskim predmetima
Autor: Marina Jakšić