
Vjeverice su jedne od najsimpatičnijim stanovnika šuma i parkova diljem svijeta pa tako i Hrvatske. Ove male, živahne životinje kitnjastog repa često privlače pažnju svojim brzim pokretima, veselim ponašanjem i, naravno, slatkim izgledom.
Iako se čini da su posvuda oko nas, vjeverice kriju mnoge zanimljive činjenice o kojima većina ljudi ne zna puno.
Vrste vjeverica
Na svijetu postoji više od 200 različitih vrsta vjeverica, a one se mogu podijeliti u tri glavne skupine.
Drvene vjeverice su najpoznatije i najčešće viđene. Rado se penju po drveću i koriste svoje oštre kandže kako bi se brzo kretale po granama.
Zemne vjeverice većinu vremena provode na tlu. Kopaju tunele i skladište hranu ispod zemlje.
Leteće vjeverice,iako ne lete poput ptica, ove vjeverice imaju kožne opne između prednjih i stražnjih udova, što im omogućava da klize kroz zrak s jednog drveta na drugo.
Životni prostor i staništa vjeverica
Vjeverice se prilagođavaju različitim staništima – od gustih šuma do urbanih parkova. U gradovima su se posebno dobro prilagodile životu u blizini ljudi, gdje često dolaze do hrane ostavljene za ptice ili otpadaka. Ipak, šume su njihov prirodni dom, gdje mogu pronaći obilje oraha, sjemenki i plodova koji čine osnovu njihove prehrane.
Sposobnost skladištenja hrane
Jedna od najpoznatijih osobina vjeverica je njihova sposobnost da skladište hranu. Tijekom jeseni, vjeverice marljivo skupljaju orahe, žirove i druge plodove, koje zakopavaju u tlu ili skrivaju u dupljama stabala. Iako ne mogu zapamtiti svaku točnu lokaciju gdje su sakrile hranu, njihov oštar njuh pomaže im da je pronađu i tijekom hladnih zimskih mjeseci, kada su resursi oskudni.
Zanimljivosti o vjevericama
Oštro pamćenje: Vjeverice su poznate po svojoj inteligenciji. Istraživanja su pokazala da mogu prepoznati svoje zalihama iz prošle sezone te čak “varati” druge vjeverice tako što će lažno zakopati hranu kako bi zavarale potencijalne kradljivce.
Zahvaljujući svojim iznimnim refleksima i mišićima, vjeverice su odlični akrobati. Mogu skočiti do deset puta duže od svoje tjelesne duljine i trčati brzinom do 20 km/h!
Rep vjeverice nije samo dekoracija. Osim što im pomaže održavati ravnotežu, koriste ga i za komunikaciju. Na primjer, drhteći repom, vjeverica može upozoriti druge na prisutnost grabežljivaca.
Vjeverice nisu samo šumski stanovnici – one su važne za ekosustav jer doprinose širenju sjemenki i biljaka. Iako ih često uzimamo zdravo za gotovo, ovi mali glodavci su prava čuda prirode. Sljedeći put kad ugledate vjevericu u parku, sjetite se svih tih nevjerojatnih osobina koje čine ovu životinju jedinstvenom!
Vjeverice u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, najpoznatija i najrasprostranjenija vrsta vjeverice je crvena vjeverica (Sciurus vulgaris). Ova vrsta je autohtona u cijeloj Europi, pa tako i na našem području, a prepoznatljiva je po svojoj prelijepoj crvenkasto-smeđoj boji krzna i karakterističnim kitnjastim repom.
Crvena vjeverica (Sciurus vulgaris)
Crvena vjeverica je najčešća u šumovitim područjima, osobito u planinskim regijama i parkovima. S obzirom na to da preferira šumska staništa, u Hrvatskoj se najčešće može naći u Gorskom kotaru, Lici, te planinskim područjima Slavonije, Like i Dalmacije. Također se često viđa u gradskim parkovima, osobito u većim gradovima poput Zagreba i Osijeka, gdje su se dobro prilagodile urbanom životu.
Boja krzna crvene vjeverice varira ovisno o sezoni – ljeti je njihovo krzno svjetlije, dok zimi može biti tamnije, s gustim poddlakom koja im pomaže u borbi protiv hladnoće.
Siva vjeverica (Sciurus carolinensis)
U Hrvatskoj je siva vjeverica, vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike, rijetka. Ona je invazivna vrsta koja se pojavljuje u nekim dijelovima Europe, poput Velike Britanije i Italije, gdje ugrožava autohtone crvene vjeverice. Srećom, u Hrvatskoj zasad nema problema s prisutnošću ove vrste, i crvena vjeverica zadržava svoju dominaciju.
Gdje vjeverica ima najviše?
Crvene vjeverice vole mješovite i crnogorične šume, jer ondje pronalaze obilje hrane poput sjemenki, orašastih plodova i gljiva. Najviše ih ima u šumskim predjelima kao što su:
Gorski kotar i Lika, znači guste šume pune četinjača, idealno stanište za crvene vjeverice.
U šumskim dijelovima Parka prirode Medvednica kod Zagreba ili Parka prirode Učka često ćete naići na ove vješte penjačice.
U gradskim parkovima, u urbanim sredinama, poput Maksimira u Zagrebu, crvene vjeverice se mogu prilagoditi i koristiti parkove kao svoje stanište.
Spavaju li vjeverice zimski san?
Za razliku od nekih drugih životinja, vjeverice ne spavaju pravi zimski san (hibernaciju). Međutim, tijekom zimskih mjeseci crvene vjeverice postaju mnogo manje aktivne. One se povlače u svoja gnijezda koja obično grade u dupljama stabala ili visoko na granama. Ova gnijezda su izgrađena od grančica, lišća i mahovine, te su obložena mekim materijalima kako bi im bilo što toplije.
OVDJE saznajte što je to zimski san i zašto neke životinje moraju spavati cijelu zimu
Zimi, kada temperature padnu i snijeg pokrije tlo, vjeverice provode većinu vremena spavajući ili odmarajući, izlazeći iz skloništa samo povremeno kako bi pronašle hranu. Zahvaljujući svojoj navici skladištenja hrane tijekom jeseni, imaju zalihe orašastih plodova, sjemenki i bobica koje koriste tijekom hladnih mjeseci.
Kako vjeverice preživljavaju zimu?
Kao što smo već spomenuli, vjeverice su poznate po tome da zakopavaju hranu tijekom jeseni kako bi je kasnije mogle iskopati.
Zimi, krzno crvenih vjeverica postaje gušće i tamnije, što im pomaže da bolje podnesu hladnoću.
Iako ne hiberniraju, vjeverice smanjuju svoju aktivnost kako bi očuvale energiju i izbjegle gubitak topline.
Kako možemo pomoći vjevericama tijekom zime?
Zimski mjeseci mogu biti izazovni za vjeverice jer im je teže pronaći hranu, a niske temperature predstavljaju dodatni stres. Srećom, postoji nekoliko jednostavnih načina na koje možemo pomoći ovim malim glodavcima da prežive zimu, posebno u urbanim sredinama gdje su ovisne o resursima koje pronalaze u parkovima i vrtovima.
1. Postavljanje hranilica za vjeverice
Jedan od najjednostavnijih i najučinkovitijih načina da pomognemo vjevericama tijekom zime je postavljanje hranilica u vrtovima, parkovima ili na balkonima.
Vrsta hrane za vjeverice:
Vjeverice vole orašaste plodove (posebno lješnjake i orahe), sjemenke suncokreta, žireve, sušeno voće i čak sirove mrkve. Važno je izbjegavati soljenu ili prženu hranu jer to može biti štetno za njihovo zdravlje.
Lokacija hranilice:
Hranilice je najbolje postaviti na stabilnim granama drveća ili na sigurnim mjestima gdje vjeverice mogu lako doći do hrane, a da nisu izložene opasnosti od grabežljivaca (poput mačaka).
Redovito punjenje hranilica:
Važno je hranilice redovito puniti tijekom zime kako bi vjeverice mogle osigurati stabilan izvor hrane.
Pomažući vjevericama tijekom zime, ne samo da činimo dobro djelo za prirodu, već i uživamo u promatranju ovih razigranih stvorenja koja donose veselje u svakodnevni život. Na taj način možemo stvoriti bolju povezanost s divljim životinjama koje dijele naše okruženje.