Pingvini predivni, veseli stanovnici ledenih prostranstava, ali zašto žive samo na južnoj zemljinoj hemisferi kad je i na sjeveru hladno?
Krenimo zajedno na pustolovinu kroz mraz, valove i čudesne kolonije pingvina, otkrivajući sve njihove tajne – od simpatičnih crno bijelih “kostima” do smiješnih spuštanja kao po toboganu na trbuhu, pa sve do veličanstvenih plesova kojima slave dolazak proljeća.
Spremni? Zaronimo u ledeni svijet pingvina i saznajmo što ove pernate zvijezde čini stvarno nevjerojatnima!
> Kako ove ptice mogu trčati po ledu bez da im se kljun smrzne?
> Zašto na svojim perajama nose tajne “podmornice” zbog kojih mogu da zaranjati dublje od mnogih riba?
> Koji je čarobni trik zbog kojeg im u ledenoj vodi nije hladno kao nama?
> I kako to da ove vesele ptice nikada ne otputuju na Sjeverni pol, iako je tamo isto toliko snijega i leda?
> Kako to da pingvinima nije hladno?
Pingvini žive u ledenim krajevima, ali njima nije baš tako zima zahvaljujući posebnoj „odjeći“ i tijelu prilagođenom hladnoći.
Vodootporno perje
Svako perje prekriveno je finim uljnim slojem koji pingvini sami mažu kljunom. To ih čini nepromočivima i sprječava da im hladna voda dopre do kože.
Gusta podloška
Ispod gornjeg perja kriju se stotine malih, mekanih peraja – poput toplog pokrivača koji čuva toplinu tijela i sprečava gubitak topline.
Debeli sloj masnog tkiva
Ispod kože pingvini imaju sloj masnog tkiva (tzv. potkožnu masnoću) debljine i do nekoliko centimetara. Taj „jastučić“ drži ih toplima i pomaže im preživjeti i u ledu.
Skupno grijanje
Kada je najhladnije, pingvini se okupljaju u velike skupine i zbiju jedan uz drugoga. Na taj način dijele tjelesnu toplinu i štite se od oštrih zimskih vjetrova.
Zahvaljujući ovim trikovima, pingvini mogu plivati, hodati i odgajati mladunce u nekim od najhladnijih okruženja na Zemlji – i pri tome im uopće nije hladno!
Zašto pingvini žive samo u južnoj hemisferi i Antarktici?
Pingvini su izabrali Južni pol i okolne vode jer im ondje priroda pruža sve što im treba od ledene kulise gdje ne obitavaju gramzivi kopneni grabežljivci, oceane pretrpane sitnim račićima i ribicama te tvrdo tlo ili stijene za gradnju gnijezda.
Taj savršeni spoj – neukrotivi vjetrovi, beskrajna snježna prostranstva i obasjana modro–bijela otkrića – učinio je ledeni jug njihovom kraljevinom. Dok se osmjehuju na obali Novog Zelanda ili plešu po glečerskim poljima Antarktike, pingvini uživaju u sigurnosti i obilju koje sjeverna hemisfera jednostavno ne može ponuditi.
Život pingvina
Svaki dan za pingvine počinje kao uzbudljiva pustolovina: rane jutarnje zrake probijaju se kroz guste morske magle i pozivaju ih na lov, gdje u svom torpedolikom oklopu rone duboko i brzo – ponekad čak do pola kilometra pod vodom!
Kad se vrate, roditeljska predanost postaje prava drama: tata ga i mama naizmjence zagrijavaju svoje jedino jaje u kožnim naborima, dok ostatak kolonije stvara „živi zid“ protiv ledenog vala. Čim se ptići izlegu, sva pozornost vrvi ljubavlju i brigom. Svaki mala pernata beba i mali kljunić dobivaju obrok, a svaka pustolovina završava raširenim perajama spremnima za prvi veliki skok u ledeni ocean.
Zanimljivosti o pingvinima
Zamislite da vam brada, umjesto da vam bude hladna ili se smrzne, zapravo stalno ispušta toplinu – baš tako radi potkožna masnoća carskog pingvina, to je debeli „sigurnosni jastuk“ koji ih štiti od smrtonosne hladnoće.
Njihove društvene fešte tijekom mrijesta prave su predstave – glasni povici i pažljivo odabrana kamena gnijezda isprepliću se u simfoniju preživljavanja.
A kad nitko ne gleda, pingvini se utrkuju 
na ledu se kližu na trbuhom kao da su na skrivenim toboganima, dok pod vodom dosežu brzine od čak 15 km/h – brže od mnogih malih čamaca!
Zašto nema pingvina na Sjevernom polu?
Arktik možda izgleda kao njihova zemlja – bijeli beskraj i morski svijet – ali nastanili su ga neke druge životinje, a to su polarni medvjedi, morski psi i plutajući ledeni otoci koji ne pružaju čvrst oslonac za gniježđenje.
Ondje nema stijena ni kopnenih otočića gdje bi pingvini položili jaja, a hladni vjetrovi i drugačiji riblji jelovnik čine arktičke vode neprijateljskim okruženjem. Bez svoja gusta perja, masnih slojeva i sigurnih kamenih gnijezda, pingvini bi na Sjevernom polu izgubili bitku za opstanak pa su zato su odabrali Južni pol, gdje su kraljevi ledenih mora.
ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI JOŠ VIŠE O PINGVINIMA
Evo kratkog pregleda najpoznatijih vrsta pingvina:
Carevski pingvin (Aptenodytes forsteri)
Najviši i najteži, do 1,2 m visine. Živi u središtu Antarktike.
Carski pingvin (Aptenodytes patagonicus)
Drugi po veličini, oko 90 cm. Naseljava južne Atlantikove otoke.
Kraljevski pingvin (Pygoscelis papua)
Visok oko 75 cm, s karakterističnim narančastim mrljama na vratu. Često se može naći na otocima subantarktičke regije.
Adelijski pingvin (Pygoscelis adeliae)
Visok oko 70 cm. Prepoznatljiv po crnom tijelu i bijelom prstenu oko oka.
Multipenični pingvin (Pygoscelis antarctica)
Oko 60 cm visine, nazvan po dvostrukom nizu perja na prsima.
Magellanov pingvin (Spheniscus magellanicus)
Do 70 cm, živi uz južnoameričke obale; bijela crta prelazi od oka do brade.
Humboldtov pingvin (Spheniscus humboldti)
Slično veličine Magellanovom, no s crnom prugom na prsima. Živi uz obalu Perua i Čilea.
Afrčki pingvin (Spheniscus demersus)
Oko 60 cm, naziva se i „jackass“ pingvin zbog svojih zvukova. Naseljava obalu Južne Afrike.
Plavi pingvin (Eudyptula minor)
Najmanji – oko 40 cm. Živi na Novom Zelandu i jugu Australije.
Bijeli-flanke pingvin (Eudyptula albosignata)
Slično veličine plavog, ali s bijelim prugama na bokovima; rijedak i ugrožen.
Fiordlandski pingvin (Eudyptes pachyrhynchus)
Oko 60 cm, s razbarušenom žuto-narančastom “frizurom” na glavi.
Snažnoprugasti pingvin (Eudyptes crestatus)
Oko 50 cm, prepoznatljiv po gustoj žuto-crnoj “kapici” i naborima iznad očiju.
Kronasti pingvin (Eudyptes schlegeli)
Slično izgleda kao snažnoprugasti, žuti vrhovi pera na glavi.
Kormoranov pingvin (Eudyptes chrysocome)
Oko 55 cm, s raspojasanim žutim “obrvanjem”.
Snažnorepi pingvin (Eudyptes robustus)
Rijetka vrsta s dužim repom, živi samo na Antipodskim otocima.
Galapagoški pingvin (Spheniscus mendiculus)
Jedini pingvin koji živi sjevernije od ekvatora, oko 50 cm, na Galapagosu.
Macaroni pingvin (Eudyptes chrysolophus)
Više od 70 cm, s raskošnom narančasto-žutom “krunom”.
Royal penguin (Eudyptes schlegeli)
Vrlo sličan macaroni PINGVINU, ali s bjelkastim licem.
Tekst: Vanja Marić
