U dvorištima dječjih vrtića i škola sadit će se autohtone sorte voćki.
Udruga Zasadi stablo, ne budi panj! pokrenula kampanju skupnog financiranja kako bi prikupila sredstva za sadnju voćaka u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Udruga Zasadi stablo, ne budi panj krajem studenoga će krenuti u novu akciju sadnje stabala diljem Hrvatske. U suradnji s volonterima u dvorištima dječjih vrtića i škola sadit će sadnice autohtonih sorti voćki.
Kako bi udruga prikupila sredstva za kupnju sadnog materijala te potrebnog alata i opreme, na platformi Croinvest pokrenula je kampanju skupnog financiranja.
„Nadamo se da će nas građani, tvrtke i lokalne vlasti poduprijeti u namjeri da ozelenimo javne površine oko vrtića i škola. Voćke ćemo saditi diljem Hrvatske, a djelovanje želimo proširiti i na susjedne zemlje“, kazala je Mateja-Anđelina Kramar, voditeljica udruge Zasadi stablo, ne budi panj, na predstavljanju kampanje u javnom voćnjaku u Varaždinu.
Kampanjom skupnog financiranja namjerava se prikupiti 1.500.000 kuna. Udruga Zasadi stablo, ne budi panj! s volonterima je u protekle tri godine u Hrvatskoj zasadila više od 200.000 stabala. Sada želi da se ta brojka udvostruči.
Davor Brečak, viši stručni savjetnik za voćarstvo u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, istaknuo je da je riječ o hvalevrijednoj akciji jer sadnja stabala utječe na zdravlje okoliša i ljudi te educira djecu predškolske i školske dobi o uzgoju voća.
„U Varaždinu, na području Beli kipi, namjeravamo napraviti novi javni voćnjak temeljen na permakulturi. Želimo da to bude mjesto kamo će najmlađi dolaziti u društvu svojih roditelja te baka i djedova, ubirati plodove te osvješćivati vrijednost zdrave hrane. Takvi voćnjaci doprinose i zaštiti prirode od klimatskih promjena“, istaknuo je Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina.
Dražen Keresteny, predstavnik portala Pametni-gradovi.eu, rekao je da iza pametnih gradova ne stoji samo tehnologija. Naglasio je da betonizacija ne donosi ništa dobro za razliku od stabala i drugih biljaka. Biljake, naime, pozitivno utječu na kvalitetu života ljudi, proizvode kisik, štite klimu te doprinose očuvanju biološke raznolikosti.
Uz dopuštenje: Prorsus.hr
