Svakodnevno čujemo priče o vrckavoj, energičnoj ili hiperaktivnoj djeci.
Tim se pojmovima služimo u svakodnevnom govoru, a upotrebljavamo ih uglavnom u pozitivnom kontekstu (dijete je „živahno“, „veselo“, „znatiželjno“, …).
Međutim, kada se radi o pretjerano aktivnom djetetu, koje uz to ima i problema s učenjem, svakodnevnim zadacima i aktivnostima, manjak pozornosti, nedostatak smisla za red, izraženu sklonost alergijama i ako često laže, vrlo je vjerojatno da se radi o sindromu smanjene pozornosti (SSP).
Kod SSP-a razlikujemo dvije varijante tog sindroma – hipoaktivni i hiperaktivni.
SSP-hipoaktivna djeca imaju sljedeće simptome: plahost, neupadljivost, plašljivost i plačljivost, nedruštvenost, unutarnji nemir i neusredotočenost, poremećaji i poteškoće pri učenju, vrlo niska razina samopouzdanja, neobjašnjiva potpuna rastrojenost.
SSP-hiperaktivna djeca pokazuju
Motorički nemir – hiperaktivnost u užem smislu riječi – govore bez prestanka, moraju sve dirati, nemirni, nervozni, nedostatna usredotočenost – sve započnu, ništa ne dovrše, ne slušaju gotovo nikada…. Često znaju pokazuju agresivnost u verbalnoj i tjelesnoj komunikaciji, nekomunikativnost, teško podnose prijekore i razočaranja, teško su pristupačni, pokazuju otpor prema obiteljskim i ostalim molbama/dužnostima.
Pokazuju se i emocionalni poremećaji poput iznenadne promjene raspoloženja, pretjerane reakcije na pozitivne i negativne događaje, poremećaje u koordinaciji, žaljenje na dosadu, sklonost alergijama i grlobolji, upadljivu osjetljivost na vremenske prilike, poremećaje spavanja i jedenja.
Važno je naglasiti da dijagnoza SSP-a ovisi o broju, učestalosti i jačini navedenih simptoma. Simptoma mora biti najmanje četiri i oni se moraju javljati često ili neprestano, da bi se postavila dijagnoza SSP.
Ono što se često ne spominje jest činjenica da su kod djece sa SSP-om česte i naglašene i mnoge pozitivne osobine kao na primjer: sposobnost oduševljavanja, izrazita kreativnost, spontana uslužnost, izrazita ljubav prema prirodi i životinjama, izražen osjećaj za pravednost.
Dugotrajni stres pojačava simptome SSP-a, a zadaci postavljeni pred dijete koji uzrokuju takav stres (na primjer zaduženja u školi), često iznose na vidjelo prve simptome SSP-a.
Kako današnja prehrana utječe na ponašanje djece?
Ponašanje djece odraz je brojnih faktora – utjecaja okoline, roditelja, odgoja, društvenih kretanja i navika (Internet, video igrice, …).
Uz te utjecaje, vrlo je snažan i sve češće dokazan i utjecaj prehrane modernog čovjeka na ponašanje djece, pa tako i na SSP.
U posljednjih 40 godina odigrale su se mnoge promjene u uzgoju stoke, žitarica, voća i povrća i još veće promjene u preradi tih sirovina u hranu koju konzumiramo.
Nekada prirodno, neinvazivno uzgojene životinje i biljke zamijenjene su intenzivnim stočarstvom, peradarstvom i poljoprivredom gdje se koriste brojne kemikalije (antibiotici, pesticidi, …).
Nadalje, u preradi tih sirovina u finalni proizvod (često višestruko prerađene prehrambene namirnice) koriste se razne umjetne boje, pojačivači okusa i ostali aditivi koji pridonose ukupnoj količini kemikalija koje unosimo u organizam svakodnevnom prehranom.
Te kemikalije se testiraju, no pojedinačno i kratkotrajno, ali njihov zajednički utjecaj na organizam nije testiran. Prema zadnjim procjenama, čovjek današnjice, kroz 70 godina života, unese u organizam, samo kroz hranu, oko 50 kg kemikalija!
Takva hrana koja je industrijski visoko obrađena često je vrlo male nutritivne vrijednosti (manjak vitalnih sastojaka),a uz to i onečišćena mnoštvom kemijskih tvari iz poljoprivrede i iz prehrambene industrije.
Konzumiranjem takve, visoko procesuirane hrane na svakodnevnoj bazi, možemo uvelike utjecati na pogoršavanje SSP-a kod djece. Kako tome doskočiti?
Prehrana u terapiji SSP-a
Ovo su osnovna načela koja se preporučuju slijediti u prehrani djeteta sa SSP-om:
> obilje sirove hrane (voće, povrće, samoniklo bilje, klice)
> voće samo natašte
> što manje dodataka osnovnim namirnicama
> izbjegavati šećer, mlijeko i mliječne proizvode (osim maslaca i vrhnja)
> nikakve integralne žitarice, posebno izbjegavati zob
> vrlo malo jaja, orašastih plodova, mahunarki i svinjetine
Glavne odlike ovakve prehrane su napuštanje obezvrijeđene industrijski višestruko prerađene hrane i okretanje prirodnim, svježim namirnicama.
A evo i praktičnih savjeta za provođenje gore navedenih preporuka za prehranu
Sirova hrana
> udio u ukupnoj dnevnoj količini hrane = 25-50%
> uvijek prvo ponuditi djetetu nezačinjenu hranu; ako odbija, začiniti vrlo lagani, samo s prirodnim začinima
> izbjegavati: šumske gljive, cikla
Voće
> uvijek sirovo i natašte, nikada u kombinaciji s drugim namirnicama (iznimka: jabuka +mrkva)
> najmanje 20 minuta prije obroka ili 3 sata nakon obroka
> lubenicu jesti samo zasebno
> ne kombinirati vrlo kiselo i vrlo slatko voće
> preporučljivo: prijepodne davati samo voće
> dati prednost domaćem voću
Samoniklo bilje i klice
> dodaju se salatama, juhama i drugim jelima
> klice se konzumiraju sirove, osim onih od graha, soje, slanutka i graška (one se prije moraju termički obraditi i tek tada dodati u jelo)
Šećer
> izbjegavati sve industrijske vrste šećera (šećer, grožđani, voćni, sladni, mliječni, od šećerne trske,glukoza, melasa, sirup)
> posebnu pažnju obratiti na izbjegavanje skrivenih šećera, kojih je često puno više nego što bi ste očekivali – > napitci, pekarski proizvodi, slastice, pekmezi, kečap, konzervirano povrće, …
> koristiti sušeno voće, med, sirup od agave ili javora
Mlijeko i mliječni proizvodi
> izbjegavati sve osim maslaca, običnog jogurta, vrhnja i vrlo masnog sira (m.m.>50%) – navedeno davati u umjerenim količinama
> kako bi se osigurao dovoljan unos kalcija, uvrstiti u svakodnevnu prehranu: brokulu, kelj, koprivu, sušene smokve
Žitarice i kruh
> „miješani „ kruh umjesto integralnog
izrađivati kruh s dodatkom buče, mrkve ili krumpira
> zob potpuno izbjegavati
> konzumirati proso i heljdu
> najbolje integralne žitarice koje su proklijale!
Masti i ulja
DA: maslac, nestvrdnuta kokosova mast (za prženje), vrhnje, maslinovo i čičkovo ulje (neprerađeno!)
NE: margarin, rafinirana (prerađena)ulja
Meso i riba
> uz mesno jelo pojesti dovoljno povrća i salate
> konzumirati u popodnevnim satima, manje navečer
> kobasice – konzumirati samo one kose sadrže jedino sol i papar od začina i dodataka
> svinjetinu jesti vrlo često
> uvijek dati prednost mesu prirodno držanih i hranjenih životinja
Napitci
DA: voda, nezaslađeni biljni čajevi, nezaslađeni sokovi voća i povrća, napitak od jabučnog octa i meda
NE: gazirana pića, sokovi s dodatkom šećera, alkoholna pića
Tekst: Nina Ivičić, nutricionistica i aromaterapeutkinja
