Stručnjaci predlažu mjere za otklanjanje obrazovnih nejednakosti u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju.
Značajan broj učenika ne uspijeva upisati srednju školu u skladu sa svojim obrazovnim potencijalima i aspiracijama. Učenici iz privilegiranih obitelji češće pohađaju gimnazije, dok učenici iz manje privilegiranih obitelji češće upisuju strukovne škole. Učenici su također suočeni s nizom izazova vezanih uz njihovu dobrobit u školi. Ovo su neki od nalaza istraživanja i analize Mreže Cjeloživotno učenje za sve koja okuplja 60 stručnjaka za prevenciju obrazovnih nejednakosti.
Mreža smatra da treba smanjiti socijalne i rodne nejednakosti u odabiru vrste srednje škole, osigurati podršku učenicima kako bi se smanjile razlike u postignućima te unaprijediti dobrobit učenika u srednjoškolskom obrazovanju, posebice učenika iz skupina u nepovoljnom položaju. Mreža je objavila prijedlog konkretnih mjera za postizanje ovih ciljeva koji je dostupan na stranici: www.obrazovanjezasve.hr.
Društvene nejednakosti u srednjoškolskom obrazovanju su prvenstveno posljedica nejednakih prilika u osnovnoškolskom obrazovanju, zbog čega Mreža Cjeloživotno učenje za sve zagovara koordinirano djelovanje nadležnih institucija na svim razinama obrazovanja.
Istovremeno, Mreža je identificirala prepreke i izazove vezane uz nejednakosti koje je moguće i nužno adresirati na razini srednjoškolskog obrazovanja. Među ključnim izazovima je nemogućnost prijave učenika u željenu srednju školu ili program zbog nedostupnosti škole ili programa u njihovoj lokalnoj/regionalnoj sredini.
Analiza Mreže također pruža uvid u zabrinjavajuće trendove vezane uz dobrobit srednjoškolaca kao i nejednakosti u akademskom postignuću.
Učenici strukovnih škola imaju veći broj izostanaka s nastave od učenika gimnazija, dok su učenici gimnazija izloženiji izazovima mentalnog zdravlja, stresa i anksioznosti. Brojne skupine učenika u nepovoljnom položaju su pak izložene nizu izazova zbog društvenih i obiteljskih okolnosti ili individualnih karakteristika, što negativo utječe na njihovu dobrobit i postignuće u školama.
Među značajnim mjerama koje preporuča Mreža su:
Donošenje nacionalnog programa za dobrobit u obrazovanju koji bi pridonio unaprjeđenju dobrobiti učenika te smanjivanju nejednakosti u postignuću i iskustvima učenika
Unapređenje profesionalnog usmjeravanja učenika u osnovnoj školi za informiranje i podizanje aspiracija za razne vrste srednjih škola i kasnijih karijernih putova
Osiguranje ravnomjerne regionalne dostupnosti udžbenika, prijevoza, smještaja te stipendija za učenike koji se školuju izvan prebivališta te za učenike iz skupina u nepovoljnom položaju.
Mreža smatra da je putem suradnje vlade, lokalne i područne samouprave, znanstvenika, obrazovnih ustanova i organizacija civilnog društva moguće realizirati iznesene preporuke te da bi takva poboljšanja sustava znatno pridonijela prevenciji nejednakosti u srednjoškolskom obrazovanju.
U iduća dva tjedna Mreža nastavlja s objavom preporuka za prevenciju nejednakosti u visokom obrazovanju te obrazovanju odraslih. Preporuke će biti predstavljene i na završnoj konferenciji Mreže, 26. listopada 2023. u Zagrebu.
Uz dopuštenje: Institut za razvoj obrazovanja (sve fotografije)
