Znanje predstavlja biblioteku Stribor u novom ruhu

Ideja o redizajnu biblioteke na kojoj već skoro trideset godina stasaju generacije knjigoljubaca rodila se iz želje da se klasičnim djelima dječje književnosti podari nov i moderan izgled, izgled koji će nove naraštaje motivirati da s interesom i znatiželjom uzmu knjige u ruke i otkriju neke nove svjetove.

Redizajnirana izdanja prolaze nove lekture, dobivaju nove naslovnice, ilustracije, ili pak prijevode, kao što je slučaj s bezvremenskim klasikom koji je obilježio mnoga djetinjstva i uvelike utjecao na razvoj vrckaste strane naših osobnosti. Naravno, radi se o romanu Pipi Duga Čarapa, Astrid Lindgren.

Novo izdanje omiljene Pipi posebno je po tome što donosi izvorne ilustracije danske ilustratorice Ingrid Vang Nyman te ga po prvi put možemo čitati u cjelovitom hrvatskom prijevodu za kojeg se pobrinuo Edin Badić. U novom izdanju, sve tri pripovijesti – Pipi Duga Čarapa, Pipi Duga Čarapa odlazi na brod i Pipi Duga Čarapa na Južnome moru – mogu se čitati zasebno, kao i u originalu.

Uz Pipi, još dva naslova dolaze u novom izdanju, s novim naslovnicama i ilustracijama. Prvi je uzbudljiv roman Blizanke, Ericha Kästnera, koji donosi priču o blizankama koje se prvi put igrom slučaja upoznaju u dječjem odmaralištu u dobi od devet godina i odluče zamijeniti uloge i živote, a drugi roman je Djevojčica iz Afganistana, Debore Ellis.

Ovo je prvi naslov u trilogiji o Afganistanskim djevojčicama u kojem je glavna junakinja spletom nesretnih okolnosti prisiljena pretvarati se da je dječak i na taj način prehraniti obitelj. Ovo je priča o odanosti, borbi za život i obitelji te o prijateljstvu u teškim vremenima u zemlji u kojoj žene nemaju jednaka prava kao muškarci.

Redizajnirani naslovi biblioteke Stribor dostupni su u bolje opremljenim knjižarama diljem zemlje te u webshopu Znanje.

PIPI DUGA ČARAPA (Pippi Långstrump), Astrid Lindgren

“Napisala sam sve svoje knjige samo u želji da djeci pružim malo zabave i neobičnih doživljaja. I ja sam kao djevojčica željela biti „glavna”, samostalna i jaka, jača od odraslih. Naravno, to je bilo nemoguće. Iz te moje želje, potpuno nesvjesno, nastala je neobična djevojčica Pipi.“

Danas je lik Pipi Duge Čarape itekako prepoznatljiv. Uz brojne nepodopštine i, mora se priznati, zrnca životne mudrosti vragolaste, ali izrazito zrele djevojčice, odrastali su i još i danas odrastaju mnogi naraštaji dječjih čitatelja diljem svijeta. O tome svjedoči i zavidan podatak da su Pipine dogodovštine dosad prevedene na sedamdesetak jezika!

pipi-duga-carapa

Tko bar malo poznaje život i djelo čuvene Astrid Lindgren, sigurno zna kako autorica kroz lik Pipi Duge Čarape promiče brojne pozitivne vrijednosti za koje se zalagala tijekom cijelog svog života. Tako je Astrid zagovarala ravnopravnost spolova, borila se za prava siromašnih, potlačenih i slabijih, u prvom redu djece, ali i životinja, pa čak i jasno propitivala kolonijalne sile i odnose moći.

Astridina je namjera bila skrenuti pozornost i podignuti svijest o teškoćama s kojima se susreću svi oni koji su na neki način drugačiji od većine. A takav je i lik Pipi. Istina, ona ne prihvaća uvijek mišljenja odraslih kao isključivo ispravna, već prilično mudro razmišlja svojom riđokosom glavicom, prihvaća različitosti, pokazuje osjećaje i izvrsno razlikuje dobro od zla.

Iznad svega cijeni prijatelje i obitelj te se zaštitnički odnosi prema svima kojima je zaštita potrebna. Ako se i nađe u kakvoj nevolji ili dođe u priliku iskušati nešto “zabranjeno” ili “opasno”, ona iz njih spretno izlazi, često i sama napominjući kako takvo što drugi ipak ne bi trebali sami činiti.

Stoga brige i straha nema! I upravo je takav i duh novoga prijevoda: bezbrižan, živahan i, što je najvažnije, dosljedan autoričinim zamislima – jer o takvoj bi Pipi i sama Astrid zacijelo rado čitala i na drugim jezicima!
Iz pogovora knjige Pipi Duga Čarapa, Edin Badić

Astrid Lindgren (1907. — 2002.) švedska je spisateljica, jedna od najčitanijih autorica za djecu na svijetu. Priče su joj prevedene na više od stotinu jezika. Pipi Duga Čarapa, Braća Lavljeg srca, Ronja, razbojnička kći, Karlson s krova… Milijuni djece i odraslih diljem svijeta vole ove originalne likove i osjećaju se kao kod kuće u Vili Pipinovac ili zemlji neispričanih priča Nangijali. Sveukupno, njezine su knjige prodane u oko sto šezdeset milijuna primjeraka diljem svijeta.

Među svim njezinim likovima najpoznatiji je lik Pipi Duge Čarape, najsnažnije djevojčice na svijetu: knjige o njoj objavljene su na sedamdeset jezika. Prva je knjiga o Pipi objavljena 1945. godine, odmah po završetku Drugog svjetskog rata, i autoricu je upravo ona vinula među zvijezde. U godinama koje su uslijedile Astrid Lindgren je objavila još osamdesetak knjiga. Mnoge od njih poslužile su kao predlošci i nadahnuće za filmove, televizijske serije i kazališne predstave.

Astrid je bila neustrašiva i uvjerljiva osoba koja se borila za dječja prava, jednakost cijelog čovječanstva, nenasilje, i za humano postupanje sa životinjama te poštovanje prema prirodi. Njezin utjecaj na javno mnijenje odigrao je svojedobno značajnu ulogu u padu švedske vlade i uvođenju nekoliko zakona. Nemoguće je precijeniti njezinu važnost za cjelokupnu skandinavsku kulturu i društvo.

„Želim pisati za čitateljstvo koje može stvarati čuda. Kad čitaju, djeca stvaraju čuda. Zato djeci trebaju knjige.”

BLIZANKE (Das doppelte Lottchen), Erich Kästner

Za vrijeme ljetnih praznika, u dječjem odmaralištu, upoznaju se dvije devetogodišnjakinje slične jedna drugoj kao jaje jajetu. Živahnija djevojčica glave pune kovrča zove se Luiza i dolazi iz Beča. Tiša djevojčica kose spletene u pletenice, po imenu Lota, dolazi iz Münchena. Prvotni šok postupno ustupa mjesto prijateljstvu, i dvije djevojčice zaključuju da su zacijelo blizanke.

blizanke-knjiga

Kako bi otkrile što se dogodilo i zašto tek sada saznaju jedna za drugu, odlučuju se zamijeniti i živjeti svaka životom one druge, Luiza za promjenu s tatom, a Lota s mamom. Roditeljima, naravno, o zamjeni neće reći ni riječi. Premda su lukavice sve pomno isplanirale, na neke okolnosti ipak neće moći utjecati.
„Prvo su se, naravno, vjenčali”, objasni Luiza po stoti put.

„Onda su dobili dvije malene djevojčice. A kako se mama zove Luizalota, jedno su dijete nazvali Luiza, a drugo Lota. Pa to je baš jako lijepo! Sigurno su se tada još voljeli, zar ne?”

„Sigurno!” kaže Lota. „Ali onda su se zacijelo posvađali. I otišli jedno od drugoga. A nas su prepolovili isto kao i mamino ime!”

Erich Kästner, njemački književnik, jedan od najpopularnijih dječjih pisaca ikada, rođen je 1899. u Dresdenu. Studirao je germanistiku i romanistiku te doktorirao iz filozofije. Bavio se novinarstvom, a zatim se sasvim posvetio književnom radu kao pjesnik, romanopisac i dramatičar.

Izvan njemačkog govornog kruga nije bio pretjerano poznat dok nije napisao prvu knjigu za djecu — roman Emil i detektivi koji je odmah doživio veliki uspjeh ne samo u Njemačkoj, nego i u čitavom svijetu. Nakon prvog uspjeha slijedile su mnoge zbirke pjesama, priče i romani za djecu, među kojima se naročito ističu naslovi: Blizanke, Tonček i Točkica, Leteći razred, Emil i tri blizanca, 35. maj, Čovječuljak i Malena, Don Kihot…

Kästner je ovjenčan brojnim međunarodnim književnim nagradama, među ostalima i onom najznačajnijom, Andersenovom nagradom. Umro je 1974. u Münchenu.

DJEVOJČICA IZ AFGANISTANA (The Breadwinner), Deborah Ellis

PRVA KNJIGA U TRILOGIJI O AFGANISTANSKIM DJEVOJČICAMA
Jedanaestogodišnja djevojčica Parvana živi s obitelji u jednoj sobi razrušene zgrade u Kabulu, glavnom gradu Afganistana.

djevojcica-iz-afganistana

Parvanin je otac učitelj povijesti. No nakon što je škola u kojoj je radio bombardirana i njegovo zdravlje narušeno, ured mu postaje jedna obična prostirka na tržnici gdje čita pisma nepismenim ljudima.
Jednoga dana on je uhićen zbog toga što ima stranu naobrazbu. Njegova je obitelj ostavljena bez ikakvih prihoda i mogućnosti da kupi hranu. Situacija postaje očajna i postoji samo jedna mogućnost za preživljavanje.

Budući da je ženama i djevojčicama zabranjeno raditi, Parvana se mora pretvarati da je dječak i na taj način prehraniti obitelj.

Djevojčica iz Afganistana predivna je priča o odanosti, borbi za život, obitelji i prijateljstvu u teškim vremenima u zemlji u kojoj žene nemaju prava na jednak život kao muškarci.

Deborah Ellis stekla je svjetsku slavu hrabrim i dramatičnim knjigama koje čitateljima pružaju uvid u položaj djece u zemljama u razvoju. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja. Ellis je antiratne aktivistkinja i feministkinja, a najpoznatija je po trilogiji o Parvani I Shauziji koja je objavljena diljem svijeta i od čije je zarade više od milijun dolara donirano organizacijama Street Kids International i Women for Women u svrhu zdravstvenih i obrazovnih projekata u Afganistanu. Živi u Simcoeu u Ontariju.

Uz dopuštenje: Znanje (sve fotografije)