Peludna alergija

U današnje vrijeme alergije postaju sve češći i veći problem. Pretpostavlja se da 5% do 10% populacije ima neku vrstu alergijske bolesti. Alergeni mogu biti razni te se skrivaju u hrani, domaćim životinjama, stambenom prostoru ili u prirodi.

Bez obzira na nastanak alergije zajednički čimbenik je imunološki sustav tijela koje burno reagira na potpuno bezopasan dio iz svoje okoline. Znanstvenici još uvijek ne mogu otkriti razlog ovakve poremećene funkcije imunološkog sustava.

Peludna alergija predstavlja alergiju nastalu cvjetanjem bilja odnosno kada se njihova pelud rasprši po zraku i u doticaju sa sluznicom izazove reakciju. U svijetu je do sada poznato oko stotinu biljaka koji posjeduju alergenu pelud.

Značajne karakteristike takvih biljka su rasprostranjenost, proizvodnja peluda u velikim količinama te razmnožavanje putem vjetra.

Dok se alergije na hranu ili dlaku kućnih ljubimaca mogu kontrolirati izbjegavanjem i odstranjivanjem iz svoje okoline ova alergija je jedna od težih za kontrolu i može se pojavljivati više puta na godinu.

Najčešći simptomi peludne alergije su curenje iz nosa koje prati svrbež nosa, kihanje koje može biti u naletima, suh kašalj te suzenje i svrbež očiju.

pelud-alergija-2

U kontinentalnom dijelu peludne alergije počinju u proljeće i traju do kasne jeseni dok se u primorskom dijelu ta sezona prenosi i na zimski dio godine.

U kontinentalnom dijelu obično sezona prestaje pojavom prvih mrazova. Vrste biljaka i vrijeme cvjetanja također ovise o dijelu zemlje u kojem se nalazite. Pelud se po svom nastanku dijeli na pelud trava, korova i drveća.

U gradovima je drveće najčešći izvor peludi koja je odgovorna za peludne alergije tijekom proljeća. Od drveća najveće alergijske reakcije izazivaju breza, orah, hrast, brijest, lijeska, vrba i javor. U primorskom dijelu veliku ulogu imaju masline i čempres.

Iako rastu tijekom cijele godine najčešći krivci za peludne alergije po ljetu su trave koje karakterizira velika rasprostranjenost i broja vrsta. Posebice se ističe pelud raži. U jesen najviše problema zadaju korovi koji se oprašuju a posebice se ističe ambrozija a u među alergijske korove još spadaju kopriva, trputac, pelin.

Potrebno je pratiti peludnu prognozu, koje na teritoriju Republike Hrvatske očitava u 19 gradova.

Kod povećane koncentracije peluda poželjno je smanjiti jutarnje i večernje izlaske, zatvarati prozore a prostorije provjetravati popodne. Razina peluda se određuje po broju zrnaca peluda u m3 zraka pa je za drveće visoka koncentracija peluda ako ima preko 91 zrnca dok kod trava taj broj iznosi 21 a kod korova 51 zrnce.

pelud-alergija-1

Liječenje alergičara je obično dugotrajno jer se radi o kroničnoj bolesti a glavni lijekovi su antihistaminici u obliku tableta, sirupa ili sprejeva. Alergijska reakcija može ovisit o dobi osobe tako da reakcije mogu biti puno jače u djetinjstvu.

Kalendar cvjetanja pojedinih biljaka
Ambrozija kolovoz, rujan
Breza ožujak, travanj
Hrast travanj
Jasen travanj
Ljeska ožujak
Platane travanj
Pitomi kesten lipanj
Trave travanj – kolovoz, najveći intenzitet u svibnju lipnju

Izdvojeno

> Pelud može zrakom putovati i do 50 kilometara
> Travnjak obvezno redovito kosite kako bi spriječili cvjetanje trave
> Nakon obilnije kiše koncentracija peludi u zraku je manja ali to ne vrijedi za ambroziju koja se otvara odmah nakon kiše
> Alergija na brezu je često može biti povezana s preosjetljivošću na svježe voće – jabuku, breskvu, marelicu, trešnju, lješnjak i orah.

Autor: Borna Marić
Fotografija: Pixabay, Frank Mayfield, SSJE