Moroov refleks, često nazivan i refleksom “prepadanja”, jedan je od najvažnijih primarnih (nekortikalnih) refleksa koji se ispituju pri neonatalnom pregledu.
Rođenje djeteta ispunjava život obitelji nevjerojatnom radošću, ali istovremeno donosi i mnogo pitanja o tome je li sve u redu s razvojem vašeg mališana. Jedan od prvih znakova koji pedijatri i neonatolozi pratе još u rodilištu je Moroov refleks – prirodni način na koji bebin organizam reagira na naglu promjenu položaja ili neočekivani podražaj.
Pojavljuje se odmah nakon rođenja i pruža vrijedne informacije o integritetu djetetovog živčanog sustava, posebice moždanog debla i cervikalnog dijela kralježnice.
Ovaj “refleks prepadanja” može izgledati dramatično jer su ruke djeteta rašire, beba se kratko ukoči i često zaplače, ali upravo ta reakcija otkriva puno o zdravlju njezina živčanog sustava.
Za vas kao roditelje, razumijevanje Moroovog refleksa znači i mirniji san. Znat ćete da je riječ o normalnoj i korisnoj reakciji kojom se beba štiti i prilagođava novom svijetu izvan maternice.
Kako i zašto se provodi ovaj test, što očekivati u prvim mjesecima te kada je, u rijetkim situacijama, potrebno dodatno savjetovanje sa stručnjakom. Na taj ćete način imati potpuniju sliku o razvoju svoje bebe i moći ćete bez straha pratiti svaki njezin korak naprijed.
1. Što je Moroov refleks?
Moroov refleks je automatska, simetrična mišićna reakcija na naglo mijenjanje položaja ili na neočekivani vanjski stimulus (npr. nagli zvuk ili naglo spuštanje glave djeteta).
Karakterizira ga sljedeća sekvenca pokreta:
Ekstenzija ruku i prstiju (ruke se rašire u stranu)
Addukcija ruku (ruke se vraćaju prema sredini trupa)
Često praćeno krikom ili jaukom
Ovaj refleks štiti dijete u prirodnom okruženju – širenje ruku smanjuje udaljenost pri padanju prilikom gubitka potpore.
2. Fiziološki mehanizmi
Moroov refleks posreduju aferentne (senzorne) i eferentne (motorne) grane kranijalnih i cervikalnih živaca preko moždanog debla. Kada se pokaže nasilna promjena položaja glave ili nagli zvuk, prijenos impulsa putem vestibularnog sustava i vestibulookularnih puteva izaziva simultanu aktivaciju mišića ramena, ruku i gornjeg dijela leđa.
3. Vrijeme pojave i nestanka
Početak: Odmah nakon rođenja (0–2 dana starosti)
Vrhunac jačine: Prvih 1–2 mjeseca života
Slabljenje: Počinje oko 3–4. mjeseca
Nestanak: U pravilu do 5–6. mjeseca života
Kasnije zadržavanje ili asimetričnost refleksa upućuje na moguće neurološke poremećaje.
4. Klinička procjena
Procjena Moroovog refleksa dio je standardnog neonatalnog i infantilnog neurološkog pregleda.
Koraci su:
Dijete leži na leđima u klinčku ruku liječnika, glava i trup su u istoj razini.
Naglo spuštanje glave za 20–30° ili kretnja koja provocira osjećaj “pada”.
Opservacija simetrije i amplitude pokreta ruku te prisutnosti zvučnog odgovora.
Norma: Simetrična, dovoljna ekstenzija i addukcija ruku, bez neuobičajenih trzaja ili izostanka.
5. Klinički značaj i patološki pojavnosti
Asimetričan ili odsutan refleks može ukazivati na:
Perinatalnu traumu (npr. ozljeda plexus brachialis)
Hematom ili prijelom ključne kosti
Oštećenje živčanih korijena (C5–C6)
Središnje neurološke lezije (moždani udar, intrakranijalno krvarenje)
Produžen ili pojačan refleks (očuvanje nakon 6 mjeseci) može značiti:
Poremećaj inhibicije u moždanom debu (npr. cerebralna paraliza, periventrikularna leukomalacija)
U oba slučaja, potrebna je daljnja neurološka evaluacija, ponekad uz slikovne metode (ultrazvuk fontanele, MRI).
6. Povezanost s ostalim primarnim refleksima
Moroov refleks često se ispituje zajedno s:
Refleksom hvatanja (palmarni i plantarni grasps): provokacija pritiskom dlana ili tabana
Refleksom traženja (rooting): stimulacija rubom obraza
Refleksom sisanja: podražaj nepcem
Ispravna prisutnost i nestanak svih primarnih refleksa prati se radi cjelovite procjene neurološkog razvoja.
Moroov refleks igra ključnu ulogu u ranom otkrivanju neuroloških odstupanja kod novorođenčadi. Pravovremeno i pravilno provođenje testa omogućuje rano uvođenje odgovarajućih dijagnostičkih i terapijskih mjera, što u konačnici može poboljšati ishode djetetova razvoja. Redoviti neurološki pregledi u prvim mjesecima života nužni su za pravilan rast i razvoj svakog djeteta.
Tekst: dr.med.spec.pedijatar M. Smolčić
