Dva sata dnevno na društvenim mrežama: Stižu li nova pravila za djecu i u RH?

Meta je pristala na povijesnu nagodbu u SAD-u kojom uvodi zadano ograničenje od najviše dva sata dnevno na Instagramu i Facebooku za maloljetnike, uz noćnu blokadu i gašenje obavijesti tijekom nastave.
Iako se ova pravila trenutno primjenjuju samo u SAD-u, pitanje prelijevanja novih standarda zaštite djece na europsko i hrvatsko tržište postaje ključna tema za sve roditelje.

Sve je kulminiralo krajem kolovoza 2026. godine, kada je vlasnik Instagrama i Facebooka pristao na nagodbu vrijednu do 18 milijardi dolara s američkim saveznim državama. Time je izbjegnuto suđenje o utjecaju algoritama na stvaranje ovisnosti i mentalno zdravlje mladih.

Koja nova pravila Meta uvodi za maloljetnike?

Za korisnike mlađe od 18 godina uvode se strogi automatski mehanizmi zaštite.

Glavna promjena je zajednički dnevni limit od najviše dva sata za Instagram i Facebook zajedno

Vrijeme se zbraja na obje aplikacije, a ograničenje može isključiti isključivo roditelj. Važno je napomenuti da u ovu kvotu ne ulaze privatne poruke i duži video formati.

Uvodi se i potpuni noćni mir od ponoći do šest sati ujutro, tijekom kojeg djeci uopće neće biti dostupni feed, Reelsi, Storiesi i Explore sekcija.

Tijekom boravka u školi, točnije od 8 do 15 sati, automatski se uključuje školski način rada koji u potpunosti utišava sve obavijesti.

Kako bi se spriječilo nekontrolirano skrolanje, aplikacije će uvoditi obvezne pauze nakon svakih 15 minuta neprekidnog korištenja, kao i nakon 60 te 90 minuta.

Kako bi se smanjio pritisak izgleda i lažne popularnosti, trajno se skrivaju brojevi lajkova i reakcija te se gase filteri koji simuliraju estetske i plastične operacije.

Sustav uvodi i znatno strožu provjeru dobi, što znači da će se svaki korisnik koji ne verificira svoje godine automatski tretirati kao maloljetnik.

Zašto je ova nagodba prekretnica za sigurnost djece?

Ovo je najveća potrošačka nagodba u modernoj tehnološkoj povijesti. Američke savezne države temeljile su svoje tužbe na dokazima da su platforme ciljano dizajnirane kako bi zadržale djecu na ekranima unatoč jasnim saznanjima o rizicima za mentalno zdravlje.

Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet u Hrvatskoj, naglasio je da ovaj potez predstavlja neformalno priznanje odgovornosti da algoritmi potiču ovisnost. Kada globalni div pred sudom prihvati tehničku izvedivost dnevnih i noćnih ograničenja, europskim i lokalnim regulatorima otvara se put da zatraže identične standarde.

Stižu li ova pravila za društvene mreže i djecu u Hrvatsku?

U Hrvatskoj trenutno ne postoji zakonska obveza koja bi tehnološkim platformama nametnula automatski prekid rada nakon dva sata. Ipak, zakonodavni i regulatorni pritisak u Europi ubrzano raste.

Europski parlament predložio je usklađenu digitalnu dobnu granicu od 16 godina za samostalan pristup društvenim mrežama, uz obveznu zabranu beskonačnog skrolanja i algoritamskih nagradnih mehanizama. Kroz Akt o digitalnim uslugama Europska komisija već provodi pojačani nadzor nad Metom.

U Hrvatskom saboru u proceduri su zakonski prijedlozi za digitalnu zaštitu djece koji predviđaju noćnu zabranu od 22 do 8 sati i roditeljsku privolu za mlađe od 15 godina, što će se tehnički oslanjati na uvođenje europske digitalne lisnice.

Istovremeno, države poput Australije već provode zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina, a slične modele razmatraju i brojne članice Europske unije.

Tehnički i financijski gledano, Meti je znatno jednostavnije primijeniti jednake zadane postavke globalno nego razvijati odvojene sustave za različite regije, pa se očekuje postupno širenje ovih opcija i na naše tržište.

Što roditelji mogu učiniti već danas?

Dok čekamo nova zakonska rješenja i automatske nadogradnje unutar samih aplikacija, kontrola ostaje u rukama obitelji. Istraživanja pokazuju da hrvatski srednjoškolci vikendom na mrežama provode i više od pet sati dnevno, stoga stručnjaci savjetuju uspostavu jasnih obiteljskih pravila.

Prvi korak je aktivacija ugrađenih alata za roditeljski nadzor na pametnim telefonima, poput Google Family Linka ili Apple Screen Timea, kao i povezivanje računa unutar opcije Instagram Family Center.

Druga važna preporuka je stvaranje zone bez ekrana tijekom noći. Punjači i mobiteli trebali bi ostati izvan dječje spavaće sobe nakon određenog sata kako bi se zaštitio kvalitetan san.

Na kraju, ključno je fokusirati se na sadržaj, a ne samo na minute. Otvoreni razgovor o tome koga djeca prate, kako se osjećaju dok gledaju tuđe objave i prepoznaju li nerealne standarde ljepote i uspjeha ostaje najvažniji temelj digitalne pismenosti i sigurnosti.

Tekst: Nikola Radović