Zašto jedan rak živi sam

Osobito je zanimljiv zajednički život između raka samca i moruzgve.

Rak samac dosta je sličan običnom riječnom raku, ali mu je zadnji dio tijela mekan, pa mu prazna puževa kućica služi kao sklonište.

Prednjim dijelom tijela viri iz nje i hvata plijen. Kao i drugi raci, rak samac stalno raste. Kad mu kućica jednog dana postane pretijesna, napušta je i traži drugu, prostraniju.

rak-samac-1

Moruzgva je životinja za koju bismo na prvi pogled pomislili da je biljka, jednim krajem svog valjkastog tijela živi pričvršćena za morsko dno, a na drugom su joj na kraju okrugla usta, okružena velikim brojem krakova.

No, neće dobro proći onaj tko dotakne njene krakove. Bit će opečen kao da je dodirnuo najljuću koprivu. Krakovi moruzgve su puni žarnika, koji žari jednako kao i kopriva. Tim žarnicima moruzgva umrtvi svoj plijen te ga lakše pojede.

moruzgva

Rak samac i jedna vrsta moruzgve česti su prijatelji. Umjesto da se smjesti na kamen, moruzgva raka samca, pričvrsti se za puževu kućicu u koju se zavukao rak. I njih dvoje brzo postaju nerazdruživi prijatelji.

Rak nosi moruzgvu po moru zajedno sa svojim privremenim stanom. Tako moruzgva lakše dolazi do hrane. Za usluga mobilnosti moruzgva vraća svojim žarnicima kojima štiti i brani raka od različitih morskih nasrtljivaca.

Kad raku samcu puževa kućica postane pretijesna i on mora potražiti drugu, ne zaboravlja ni svoju družicu moruzgvu, već je svojim kliještima zahvati i premjesti ju na novu kućicu.

Piše: Wishmama
Fotografije: Pixabay