Mihaela Devescovi vjerna zdravoj prehrani kojom hrani cijelu obitelj

Mihaela Devescovi u svom je životu napravila prekretnicu i odlučila sebe i svoju obitelj hraniti sa zdravim sirovim namirnicama. Da li prehrana sirovom hranom podrazumijeva vegetarijanstvo, od koje doba djeca mogu početi jesti prema njenim receptima saznali smo u intervjuu koji slijedi. Shvativši da je zdravlje na prvom mjestu Mihaela Devescovi se upustila u izradu hrane koja je donesla niz dobrobiti svima onima koji su poslušali njen savjet.

W: Netolerancija na hranu, kao što su gluten ili mlijeko, u zadnje vrijeme postaju sve veći problem. Koji je glavni uzročnik tih problema?
Koliko mi je poznato postoji mnogo uzročnika, no budući da nisam liječnik niti nutricionist mogu vam reći samo svoje mišljenje. Znamo da je pšenica jedna od namirnica koja nije prihvatljiva osobama koje ne mogu probaviti gluten. I pšenica kao i mnoge druge kulture danas i prije 30 godina nije ista. Naime ona koju su nekad koristili naši djedovi i bake uglavnom nije izazivala tegobe jer se tada sjeme nije modificiralo, nije se prskalo zaštitnim kemijskim sredstvima, nije bilo industrijski proizvedene hrane nego su se kruh i proizvodi od žitarica poput tjestenine i ostalih spravljali kod kuće od kultura koje su obitelji same uzgojile u svojim vrtovima.

Zbog današnje industrijski procesirane hrane sve češće se javljaju i poteškoće, jer je zapravo promijenjena i kvaliteta sjemena. Zaštitna kemijska sredstva, proces industrijske proizvodnje hrane i drugi čimbenici promijenili su kvalitetu i sastav namirnica koje sadrže gluten, a samim tim i njihov utjecaj na čovjekov organizam. Što se mlijeka tiče slična je priča. Nekad su krave isključivo pasle na livadama i bile cijeli dan na pašnjacima, a danas veliki dio vremena provode u stajama gdje ih muze automatska muzilica, dohranjuje ih se kemijski tretiranim žitaricama i slično. Sjetite se samo nekadašnjeg i današnjeg okusa mlijeka.

W: Kako ljudi pristupaju sirovoj hrani i filozofiji? Imaju li nedoumica, strahova, nepoznanica?
Ljudi su općenito dosta zatvoreni i oprezni uvijek kad je u pitanju nešto novo, a osobito kad je u pitanju hrana. Naime hrana, osim što nam je svima nužna da bismo preživjeli, istovremeno je i izvor zadovoljstva. Naravno da kod ljudi postoji određena vrsta straha, no radije ću reći da se zapravo radi o neznanju i o nedovoljno informacija.

Isto tako ljudi su često skloni radije poslušati što im kažu prijatelji ili poznanici (koji isto tako mogu biti nedovoljno informirani) nego sami istraživati i saznati ono što ih zanima. Drugi izvor koji bih preporučila ljudima je da porazgovaraju s osobama koje se hrane sirovom hranom jer one će im iz vlastitog primjera moći reći kako se osjećaju, podijeliti s njima recept i slično. Na mojoj web stranici www.sirovahrana.hr isto tako može se pronaći mnogo recepata, a svakodnevno i savjetujem ljude koji tek ulaze u svijet sirove prehrane držim individualne radionice, no često i sama dobijem neki zgodan novi recept.

mihaela-devescovi-4 mihaela-devescovi-3

W: Da li sirova prehrana podrazumijeva vegetarijanstvo?
Da, jer kao što znamo meso je potrebno termički obrađivati baš kao i jaja i mlijeko, zapravo za sirovojelstvo možemo reći da je kao prehrana najsličnija veganstvu, jer npr. laktovegetarijanci konzumiraju mlijeko. U „sirovoj“ prehrani namirnice se ne obrađuju iznad 40 stupnjeva i to je važno naglasiti pa sve ono što zahtijeva termičku obradu ne koristimo u ovom načinu prehrane.

W: Od koje dobi i djeca mogu jesti sirova jela i slastice prema Vašim receptima?
Izuzetno je važno djecu učiti već u najranijoj dobi pravilnim navikama u prehrani, jer navike stječemo u djetinjstvu i one oblikuju naš život. Kad se radi o djeci, pri čemu ne mislim na dojenčad kojima je dovoljno majčino mlijeko, što više svježih prirodnih namirnica to bolje, jer o tome među ostalim ovisi i njihovo zdravlje i količina energije.

Vi kao roditelji odgovorni ste za svoju djecu i ako se vi zdravo hranite i djeca će to prihvatiti. Kad se radi o dječici njima su omiljeni čips od kelja, krekeri, torte i to osobito one od lješnjaka, čokolade ili maline, a možete im prirediti i špagete od bundeve i tikvica i preliti ih finim umakom. Moja djeca su luda za sladoledom i palačinkama, a i kad im dođu prijatelji i oni su oduševljeni, jer su ovo drugačije, a opet jako fine poslastice. No, isto tako smatram da s djecom ne treba biti isključiv, sigurno će im se svidjeti i neki voćni smoothie, no može im se kombinirati i kuhana hrana i dodati nešto od sirovoga.

W: Kako se takav režim prehrane može održati u zimskom periodu?
Kad malo razmislimo „sirovojelstvo“ je način života i ne ovisi o sezonama. Zapravo kad počnete spravljati sirovu hranu otkrijete koliko vam je potrebno manje vremena nego kad kuhate hranu ili ju obrađujete drugim termičkim postupcima popust pirjanja, prženja i slično. Dok će ljeti prevladavati razne salate, sladoledi, hladna osvježenja, zimi će u prehrani više biti zastupljeni umaci, povrtna „tjestenina“, namazi i slično, iako zapravo prave zimsko/ljetne podjele i nema.
Slastice su uvijek dobrodošle, a ova prehrana može biti jako raznovrsna, samo je potrebno malo si dati truda ili nabaviti jednu od kuharica. U moje dvije knjige nalazi se mnoštvo jednostavnih recepata.

W: Mogu li se te pomalo zaboravljene namirnice poput heljde, lana, sezama vratiti u svakodnevnu prehranu?
Naravno. Heljda je vrlo interesantna namirnica, a može se konzumirati i sirova. Dobro ju je namočiti preko noći i može se jesti takva namočena ili npr. zagrijati na 40 stupnjeva u pećnici. Posebno su ukusne njezine klice koje proklijaju tijekom noći, a može se konzumirati i sjemenka i klica.
Lan se namače ili melje ili dodaje u brašno inače nije probavljiv – često ga se koristi da bi povezivao smjese kao što je to npr. kod izrade krekera, ili kruha od badema i suncokreta. Može biti i zamjena za jaja.

mihaela-devescovi-2 mihaela-devescovi-1

W: Zdrave slastice na prvu zvuči kao nemoguća misija? Slastice obično podrazumijevaju gomilu šećera i kalorija?
Vrlo često se slastice spravljaju s nepotrebno puno šećera pa su samim time i prave energetske bombe. No, nije samo stvar u kalorijama nego u izvoru tih kalorija. Na primjer, orašasti plodovi koje uvelike koristim u tortama i slasticama su prilično kalorični, no radi se o zdravim masnoćama,uljima koja su jako dobra za organizam, no uvijek preporučujem da se koriste organske namirnice zbog obilja vitamina i dobrobiti za organizam.

W: Koja namirnica vas najviše inspirira?
Kad pripremam slastice onda je moj favorit indijski oraščić koji je baza svim slatkišima. Ima vrlo široku primjenu pa je odličan i u salatama, namazima i jelima od povrća. Od njega se može napraviti i „maslac“ kojeg djeca obožavaju. No, zgodno je spomenuti da on zapravo nije orašasti plod nego sjemenka cashew jabuke – ploda indijskog oraha. Indijski oraščić sadrži puno manje masnoća od ostalih orašastih plodova. Dvije trećine masnoća čine nezasićene masne kiseline u kojima je i oleinska kiselina, poznata po sjajnom djelovanju na zdravlje srca. Ovi plodovi sadrže i mnoštvo antioksidansa koji štite od djelovanja slobodnih radikala. Bogati su bakrom i magnezijem i uvijek ih rado preporučujem.

W: Kakav je put od ideje do recepta kojeg ste objavili u jednoj od svojih knjiga?
To je jedan proces koji ponekad traje i godinama. Naime svaka od mojih knjiga zapravo je riznica onog najboljeg što dugo osmišljavam i rezultat mojih kreativnih nastojanja da osmislim nešto što će i lijepo izgledati i biti ukusno. Inspiraciju pronalazim svugdje oko sebe, istražujem, isprobavam, kombiniram i ponekad vrlo brzo uspijem savršeno spojiti neke okuse i namirnice, a ponekad to traje i traje.

Na sreću, moja obitelj jako voli sirove slastice i ostala jela i uvijek rado isprobavaju, a moj je suprug i veliki kritičar i ako on kaže da je nešto dobro onda znam da je to to. Djeca su isto tako moji mali pomagači i ponekad i od njih dobijem ideje što još kombinirati od namirnica koje djeca vole i koje daju toliko željenu „slatkoću“ slasticama. Sve koji trenutno nemaju ideja ili traže inspiraciju pozivam da zavire u moje knjige.