Saznajte zašto je važno komentirati svakodnevicu i kako kroz jednostavne trikove obogatiti djetetov rječnik bez pritiska.
Razvoj govora i komunikacije kod djece nije utrka već putovanje koje zahtijeva strpljenje i mnogo poticajnog okruženja.
Verbalne vještine djeteta izravno ovise o kvaliteti interakcije s roditeljima jer vi predstavljate prvi i najvažniji jezični model koji dijete svakodnevno promatra.
Put do vještog govornika započinje davno prije prve jasno izgovorene riječi jer se djetetov mozak od prvog dana programira za upijanje zvukova i ritmova vašeg glasa.
Verbalne vještine nisu samo sposobnost baratanja gramatikom već predstavljaju ključan alat za izražavanje emocija i izgradnju samopouzdanja u društvenom okruženju svake osobe pa tako i vašeg djeteta.
Roditelji koji aktivno ulažu u komunikaciju zapravo djetetu daruju sigurnost da će njegove potrebe i ideje biti shvaćene, što izravno utječe na smanjenje frustracija u ranom djetinjstvu.
Važno je razumjeti da je svaki razgovor koji vodite s djetetom investicija u njegovu kognitivnu budućnost jer bogat rječnik olakšava kasnije učenje i kritičko razmišljanje.
Jezik se najbolje usvaja kroz toplinu i bliskost, a ne kroz suhoparno ponavljanje naučenih fraza ili pasivno gledanje ekrana
Vaša uloga je biti sigurna luka u kojoj se dijete ne boji pogriješiti, jer upravo kroz te male jezične pokušaje i pogreške ono gradi svoju sposobnost razumijevanja svijeta.
Dosljednost u pružanju kvalitetnog govornog modela bez pritiska stvara prirodno okruženje u kojem govor postaje izvor radosti, a ne obaveza.
Kada svjesno usporite svoj ritam i pružite djetetu prostor da završi misao, šaljete mu poruku da je ono ravnopravan sudionik u dijalogu. Takav pristup postavlja čvrste temelje za razvoj elokvencije koja će djetetu biti od koristi tijekom cijeloga života.
Moć svakodnevnog opisivanja svijeta
Roditelji često griješe misleći da djetetu treba držati predavanja kako bi ono naučilo nove riječi. Umjesto toga pokušajte postati sportski komentator vlastitog života tako što ćete naglas izgovarati radnje koje trenutno obavljate.
Dok pripremate ručak ili slažete rublje djetetu objašnjavajte teksture i mirise te mu dajte priliku da poveže pojam s konkretnim predmetom u prostoru. Takav pristup stvara bogatu mrežu asocijacija u dječjem mozgu bez osjećaja prisile ili učenja.
Aktivno slušanje kao temelj povjerenja
Kada vam se dijete obrati neovisno o tome koliko je njegov izričaj u tom trenutku nespretan pružite mu svoju punu pozornost. Važno je spustiti se na razinu djetetovih očiju jer takav položaj tijela signalizira da vam je stalo do onoga što ono želi podijeliti.
Čekajte nekoliko sekundi nakon što dijete završi rečenicu prije nego što odgovorite jer dječjem mozgu treba više vremena za procesuiranje misli i oblikovanje odgovora.
Izbjegavajte ga prekidati ili ispravljati svaku gramatičku pogrešku jer pretjerana kritika može ugasiti želju za daljnjom komunikacijom.
Proširivanje dječjih misli
Umjesto pukog potvrđivanja djetetovih izjava pokušajte nadograditi ono što je ono već izgovorilo. Ako dijete pokaže na psa i kaže samo jednu riječ vi tu informaciju upotrijebite kao temelj za bogatiju rečenicu o velikom smeđem psu koji veselo maše repom.
Na taj način djetetu nudite nove pridjeve i složenije gramatičke strukture unutar konteksta koji ga već zanima. Ovakva metoda prirodno povećava fond riječi i uči dijete kako povezivati ideje u smislene cjeline.
Čitanje kao zajednička avantura
Knjige su nepresušan izvor novih pojmova koji se rijetko koriste u svakodnevnom razgovoru kod kuće. Prilikom zajedničkog listanja slikovnica nemojte se strogo držati napisanog teksta već potaknite dijete da samo pogodi što bi se moglo dogoditi na sljedećoj stranici.
Postavljajte pitanja otvorenog tipa koja zahtijevaju više od običnog potvrdnog odgovora pa tako potaknite dijete da opiše kako se osjeća glavni lik ili kamo bi ono samo otputovalo u toj priči. Dijalog koji nastaje oko knjige često je vrjedniji od samog čitanja redaka.
Tekst: Prof. defektolog – logoped Ivana Ančić
